Sta se dogada u BIH

[klokan]

Zemlje bivše Jugoslavije pet puta zaduženije od Tita

Ukupan vanjski dug SFRJ iznosio je gotovo 22 milijarde dolara, a države nastale njenim raspadom bar pet puta više, što potvrđuje i podatak da su krajem prošle godine samo Hrvatska, Slovenija, Srbija i BiH dugovale više od 112 milijardi eura!
"Dužan si kao Jugoslavija" - ovo poređenje ranije je bilo uobičajeno za one koji su u velikim finansijskim problemima. Međutim, sada je očigledno da je takvo poređenje najblaže rečeno neumjesno, jer je većina današnjih državica koje su nastale raspadom nekadašnje Jugoslavije mnogo više zadužena.

Uostalom, o tome najbolje govore podaci:

Hrvatska je najviše zadužena i već odavno spada među visoko zadužene zemlje u svijetu. Njihov vanjski dug je krajem prošle godine iznosio više od 44 milijarde eura. Analitičari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi vanjski dug države. Sve ostalo je dug preduzeća, preduzetnika i banaka.

Krajem prošle godine vanjski dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izračunali da je učešće države u tom dugu čak 34 posto, što bi trebalo da znači da je od ukupnog ino duga Slovenije država dužna više od 13,3 milijarde eura.

Ekonomisti kažu da je lani zaduženost države u Sloveniji udvostručena i upozoravaju da bi ukoliko se taj trend nastavi i u naredne tri godine i njih mogao da zadesi grčki sindrom kao i Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom slučaju učešće vanjskog duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad onog praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag "prešišali" za 31,4 posto, a Hrvati za gotovo 18 posto.

Iako su i Srbija i BiH u značajnim finansijskim teškoćama, još ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem prošle godine vanjski dug Srbije iznosio je nešto više od 22,8 milijardi eura, dok je vanjski dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu maraka.

Od toga spoljni dug Republike Srpske procjenjuje se na 1,8 milijardi maraka.

Da bi se lakše nosili sa naraslim finansijskim teškoćama prošle godine su i Srbija i BiH pozvale u pomoć MMF. Hoće li im to zaista biti pomoć ili još jedan kamen oko vrata, uskoro će biti sasvim jasno.

Naime, ekonomisti već odavno upozoravaju da su osnovni uzorci finansijskih teškoća u svim zemljama koje su nastale raspadom prethodne Jugoslavije, prevelik, često i nekontrolisan rast javne potrošnje i stalno povećanje uvoza tako da se stalno povećava i vanjskotrgovinski deficit.

Sa tako smanjenom privrednom aktivnošću mnogima već postaje problem servisiranje vanjskog duga. Lani je, naprimjer, u BiH bruto nacionalni dohodak zabilježio pad od četiri posto. U Srbiji je taj pad bio 2,9 posto, Hrvatskoj 5,8 posto, dok su najviši pad BDP u regionu lani imali u Sloveniji i Crnoj Gori i iznosio je 7,8 posto.

Međutim, s obzirom da je Slovenija u međunarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored značajnih problema ona najbrže oporaviti naravno ukoliko izvuku pouku iz grčke krize. Ali šta će biti sa ostalim zemljama u regionu ni najsmjeliji se ne usuđuju da prognoziraju.

Ove godine bi Republika Srpska, Federacija BiH, zajedničke institucije i Brčko distrikt za servisiranje vanjskog duga morali da obezbjede 350 miliona maraka. Međutim analitičari vjeruju da će taj dug biti i veći makar pet posto zbog pada eura u odnosu na dolar, što je prema nekim procjenama dodatnih dvadesetak miliona KM duga.

U budžetu Republike Srpske već su računali na te obaveze pa su za ovu godinu predvidjeli 130 miliona maraka za servisiranje ino duga. Hoće li to biti dovoljno i da li će se moći da obezbjedi taj novac, s obzirom da je neizvjesna i četvrta tranša sredstava MMF-a u iznosu od 38 miliona eura?

Zbog toga je i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić svojevremeno upozorio predstavnike vlasti u BiH da smanjuju javnu potrošnju.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ICTY: Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) donio je u četvrtak presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za zločine počinjene u Srebrenici i Žepi 1995., osudivši ih na zatvorske kazne u rasponu od pet godina do doživotnog zatvora, ponovno potvrdivši tom presudom da je u Srebrenici počinjen genocid.

Obavještajni časnik vojske bosanskih Srba Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara proglašeni su krivim za genocid u Srebrenici i osuđeni na kaznu doživotnog zatvora, objavio je predsjedavajući sudac ICTY-a Carmel Agius.

"Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava ... jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu", objavio je ICTY.

Obavještajni časnik zvorničke brigade Drago Nikolić dobio je 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida, a zapovjednik postrojbe specijalne policije Ljubomir Borovčanin osuđen je na 17 godina zatvora za pomaganje i podržavanje ubojstva, istrebljenja i progona.

General Radivoje, pomoćnik zapovjednika VRS Ratka Mladića, Miletić osuđen je na 19 godina, a general Vinko Pandurević na 13 godina zatvora za pomaganja i podržavanja ubojstava, progona i prisilnog premještanja stanovništva. General Milan Gvero dobio je pet godina zatvora zbog progona muslimana iz enklava Srebrenice i Žepe.

Obavještajni časnici Popović (53) i Nikolić (52), vojni časnici Beara (70) i Pandurević (50), te zapovjednik specijalne policije Borovčanin (50) bili su optuženi za sudjelovanje udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem ubojstva vojno sposobnih bosanskih muslimana iz Srebrenice.

Generali vojske bosanskih Srba Miletić (62) i Gvero (72) optuženi su za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, za ubojstva, progone, prisilno premještanje i deportaciju stanovništva iz Srebrenice i Žepe.

Prema optužnici, u zločinačkom pothvatu sudjelovali su i politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Radislav Krstić i Zdravko Tolimir.

U optužnici su opisana masovna ubojstva bosanskih Muslimana iz Srebrenice nakon pada tog gradića u istočnoj Bosni pod kontrolu snaga bosanskih Srba u srpnju 1995.

Više od 7.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz srebreničke enklave pogubljeno je, a do 1. studenog 1995. cjelokupno muslimansko stanovništvo bilo je prognano ili je pobjeglo iz Srebrenice i Žepe, navodi se u optužnici.

Suđenje Popoviću i drugima počelo je 14. srpnja 2005., a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka.

ICTY je za zločin u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Za taj je zločin dosad ICTY donio presudu samo za jednu osobu, generala vojske bosanskih Srba Radislava Krstića, koji je u travnju 2004. osuđen na 35 godina zatvora.

Suđenja Karadžiću i Tolimiru su u tijeku, a vođa vojske bosanskih Srba Mladić nalazi se u bijegu.

[klokan]

Milorad Dodik: Nije me briga za to što piše Hillary Clinton


Riječ je o zahtjevu da se svi vojni objekti uknjiže na državu BiH, što RS uporno odbija

SARAJEVO - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je u ponedjeljak svaku mogućnost da pristane da se vojni objekti potrebni oružanim snagama BiH uknjiže na državu BiH.


Mediji u BiH izvijestili su u ponedjeljak kako je američka državna tajnica Hillary Clinton uputila pismo predsjedatelju Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću u kojemu je istaknula kako očekuju od BiH ispunjenje obveza, prije svega uknjižbu vojne imovine.

Dodik je novinarima kazao kako RS pristaje da se 23 od 69 vojnih objekata potrebnih oružanim snagama, a koji se nalaze na teritoriju tog entiteta, daju na uporabu ministarstvu obrane BiH a da se, ukoliko potreba prestane, oni moraju vratiti entitetskim vlastima. "Ako tako ne bi bilo, onda BiH neće ni u Akcijski plan za članstvo u NATO-u", izjavio je Dodik.
-------------------------------------------------------------------------------

Navijajte sa zločincem: Karadžićevih tri nula za Srbe




Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić rekao je u sredu na nastavku suđenja pred Haškim tribunalom da se Vojska Republike Srpske u proleće 1992. na brdima oko Sarajeva branila od napada brojno nadmoćnih muslimanskih snaga iz grada, a svedok Džon Vilson, australijski general, tadašnji šef vojnih posmatrača UN, je, potvrđujući da je ataka iz grada bilo, ponovio da je odgovor sa srpskih položaja bio neproporcionalno žestok i nasumičan.

U poslednjem delu unakrsnog ispitivanja, Karadžić je svedoku predočio naređenje kojim je komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske u maju 1992. "zabranio upotrebu artiljerije, izuzev uz njegovo dopuštenje".

"U tom slučaju, on je davao to dopuštenje vrlo često, zato što je od polovine maja grad svakodnevno bio granatiran", uzvratio je Vilson.

Na Karadžićevu primedbu da bi "trebalo utvrditi ko je pucao", Vilson je odgovorio da "ne osporava da su obe strane otvarale vatru", ali je ponovio da je artiljerijska vatra sa srpske strane bila "nesrazmerna, neprimerena i širokih razmera".

"Vi ste rekli da ne znate ni gde su bile srpske, a gde muslimanske snage, koja su naselja bila srpska, a koja muslimanska, kako onda to tvrdite", pitao je Karadžić.

Odgovor Vilsona glasio je da je na osnovu žestine paljbe procenio da vatra dolazi sa položaja Vojske Republike Srpske zato što snage vlade u Sarajevu "nisu imale toliko artiljerijskih oruđa".
Pobijajući Vilsonov iskaz da mu je Biljana Plavšić, u kritično vreme članica Predsedništva RS, potvrdila da srpske snage drže muslimanske zarobljenike "u tunelu južno od Sarajeva", Karadžić je svedoku predočio dokument koji pokazuje suprotno - da su muslimanske vlasti u tunelu Osenik držale zarobljene Srbe.

Vilson je dokument prihvatio kao istinit, rekavši da "više veruje dokumentu, nego svom sećanju".
Na kraju unakrsnog ispitivanja, Karadžić je australijskog generalaVilsona pitao slaže li se da će rezultat večerašnje utakmice Srbija-Australija na Svetskom prvenstvu u fudbalu u Južnoj Africi biti "3-0 za Srbe", a Vilson se složio da "Srbi imaju prednost".

Da li je ovo stvarno sudenje ili pozorisni komad?
--------------------------------------------------------------------------

Kraljica sarajevskih vrtića u akciji
Arzija ne da tron


Arzija Mahmutović ostaje v. d. direktorica Javne ustanove "Djeca Sarajeva". Odluka o tome je donesena nakon što je Mahmutovićeva podnijela tužbu protiv Vlade Kantona Sarajevo, tako da je u rekordnom roku dobila rješenje o privremenoj mjeri prema kojoj, do donošenja presude, ostaje na mjestu v. d. direktorice

Nikad nije problem pronaći rupu u zakonu, još ako je on bosanskohercegovački pa se tiče nadležnosti kantona i grada, tu ima rupa koliko ti srce hoće. Idealno skrojeni za sve patološke zaljubljenike u vlast, kakvih u BiH ima na izvoz, a ni u ostalim bivšim zemljama SFRJ nije bolja situacija.
Taman kad su se i roditelji i djeca ponadali da sus eriješili pošasti zvane Arzija Mahmutović, poznate po uvođenju islamske vjeronauke u vrtiće, ona je izvukla keca iz rukava. Kako piše portal Sarajevo-x. com. rješenje o ostanku Arzije Mahmutović na mjestu v. d. direktorice onemogućava rad v. d. Upravnog odbora JU "Djeca Sarajeva", a kako saznajemo, time se poništava i odluka o imenovanju Vasve Jajetović na mjesto direktorice Javne ustanove "Djeca Sarajeva".

Napominjemo, prošle sedmice Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost v. d. Upravnom odboru JU "Djeca Sarajeva" da Vasvu Jajetović, pedagoga i psihologa, imenuje za direktoricu ove ustanove na mandatni period od četiri godine.

Vasva Jajetović je jučer trebala potpisati ugovor, međutim zbog odluke Općinskog suda u Sarajevu o privremenoj zabrani na Odluku Vlade KS, to nije učinila.

To znaci ni ove godine nema Djeda Mraza u vrticima Sarajeva.

[klokan]

U Hagu "vlada bolest" ratnih zlocinaca.


Haški tribunal pustio na slobodu zločinca

Milan Gvero u Beogradu



Tribunala u Haagu je odobrio zahtjev Milana Gvere, nepravosnažno osuđenog za zločine počinjene u Srebrenici, za ranije puštanje na slobodu..Gvero je stigao avionom u Beograd, izjavio je Srni njegov advokat Dragan Krgović

Krgović je naveo da Gvero nema ograničenja u pogledu kretanja, ali da, budući da presuda u njegovom slučaju još nije pravosnažna, neće davati izjave za štampu, iako u vezi sa tim nema direktno ograničenje.

U svojoj odluci o ranijem puštanju Patrick Robinson, predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), je pojasnio da zločini za koje je Gvero prvostepenom presudom proglašen krivim idu na štetu njegovog ranijeg puštanja, dok mu činjenica da je proveo više od 1.500 dana u pritvoru Tribunala, loše zdravstveno stanje i to što je pokazao znakove rehabilitacije u pritvoru, idu u korist, piše portal Bim.ba.

"Imajući u vidu sve okolnosti u slučaju gospodina Gvere - vrlo ozbiljno zdravstveno stanje za koje je neophodan medicinski tretman, u kombinaciji sa poodmaklom životnom dobi, i činjenicu da je odslužio više od dvije trećine kazne koju mu je izreklo Sudsko vijeće, smatram da je, na temelju humanosti, u interesu pravde da mu se odobri ranije puštanje na slobodu, unatoč težini njegovih zločina", stoji u odluci predsjednika Robinsona.

Milan Gvero je 10. juna 2010. godine osuđen na pet godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici.

Šest dana poslije, Gvero je podnio zahtjev da bude pušten na slobodu jer je u pritvorskoj jedinici Tribunala proveo više od četiri godine, budući da se predao u februaru 2005. godine.

Zajedno sa Gverom, pred MKSJ-om su za zločine protiv čovječnosti osuđeni Ljubomir Borovčanin na 17, Radivoje Miletić na 19 i Vinko Pandurević na 13 godina zatvora, dok su Vujadin Popović i Ljubiša Beara osuđeni na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, a Drago Nikolić na 35 godina zbog pomaganja u genocidu i ubistvu oko 7.000 muškaraca i dječaka.

Svi optuženi bili su visoki vojni i policijski oficiri RS u julu 1995. godine.

Prema odluci Tribunala, rok za ulaganje žalbe na ovu presudu je 8. septembar 2010. godine.
--------------------------------------------------------------------------------------------------
Otkad izadosmo iz onog "mraka" uvijek smo na nekim listama.



BiH među 60 najneuspješnijih na svijetu

država koje su među prvima na ovogodišnjoj listi najneuspješnijih su, nažalost, poznata grupa. Listu, koju je sastavio ugledni američki vanjskopolitički magazin "Foreign Policy", predvodi Somalija koja se već tri godine zaredom ne pomjera s tog mjesta

Također, nijedna od spomenutih deset država nije pokazala mnogo poboljšanja, ako ga uopće ima, još od 2005, otkad su "Foreign Policy" i "Fondacija za mir" počeli objavljivati popis. Ukupno gledajući, u prvih 10 rotiralo se tek 15 zemalja u proteklih pet godina. Radi se o državama u kojima je, čini se, neuspjeh hronično stanje.

Ovogodišnji popis zasnovan je na 90.000 javno dostupnih izvora za analizu 177 zemalja kojima je gledano 12 mjerila stanja rasula – od pojave izbjeglica, preko ekonomske nemoći do kršenja ljudskih prava i sigurnosnih prijetnji. Uzeti zajedno, ovakvi indikatori govore koliko je zemlja (ne)stabilna. I na žalost za mnoge od 60 najugroženijih, vijesti iz 2009. su veoma ozbiljne.

U "vodećoj" Somaliji još jedna godina je prošla u bezakonju i haosu, s piratima koji pljačkaju po morima, dok je radikalna islamistička milicija "stegnula" ulice glavnog grada, Mogadiša. Preko Adenskog zaljeva, u već dugo zanemarenom Jemenu mogu se očekivati vijesti kad će bombaš samoubica, koji je trenirao tamo, pokušao oboriti komercijalni avion na putu za Detroit.

Afganistan i Irak zamijenili su mjesta na popisu, ali i dalje razmišljaju prvenstveno o odlasku američkih vojnika, dok izolirani Sudan gleda kako njegov diktator, Omar Hassan al-Bashir, prkosi potjernici Međunarodnog kaznenog suda, a ratom razorena Demokratska Republika Kongo je još jednom dokazala kako kao zemlja ima tek nešto više od imena.

Čak i dobre vijesti u ovim nesretnim državama teško mogu ublažiti sumorne činjenice. Koalicijska vlada u Zimbabveu uspjela je prevazići drugi najgori nastup hiperinflacije u historiji, uspijevši postići da zemlja ostvari pozitivan rast prvi put u više od deset godina, dok je Šri Lanka uspjela slomiti pobunu Tamilskih tigrova. No, zimbabveanski diktator Robert Mugabe i dalje provodi svoju diktaturu u Harareu, dok se Vlada u Šri Lanki suočava s ozbiljnim optužbama za grubo kršenje ljudskih prava.

Sierra Leone i Liberija, međutim, nisu više u 20 najneuspješnijih zemalja, a Kolumbija je postala zapanjujuća priča o uspjehu.

No, ukupna priča o popisu neuspješnih zemalja pokazuje da iz godine u godinu i nema previše razlika: Kriza u Gvatemali, Hondurasu, Iranu i Nigerija – među ostalima – prijete da gurnu te nestabilne zemlje do tačke rasula.

Nažalost, među najgorim zemljama svijeta naša se Bosna i Hercegovina, na 60 mjestu. U galeriji nazvanoj "Razglednice iz pakla" je i fotografija nedavnih protesta pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu.

Ispod je napisano: "Ratni veterani su u aprilu napravili haos pred zgradom federalne vlade. Uprkos prisustvu mirovnih snaga NATO-a u zemlji, Bosna i Hercegovina se nedavno našla na rubu političke katastrofe, a političke stranke koje su bile na suprotnim stranama u ratu 1992–1995. i dalje imaju bitno različite stavove".
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opet nana Fata uzbudila "duhove".


Nana Fata nije životno ugrožavala policajce


Fata Orlović iz Konjević-Polja već 11 godina nastoji da Osnovni sud u Srebrenici donese odluku da se iz njenog dvorišta ukloni nelegalno sagrađena pravoslavna crkva. U tom periodu i sama je nekoliko puta bila u sudskim klupama, ali kao optužena. Desilo se to i u srijedu

Sudija Vukman Petković saslušao je Fatu Orlović jer su je bratunački policajci prijavili da je 10. septembra 2008. u devet sati ispred pravoslavne crkve u Konjević-Polju, odnosno u svom dvorištu "grubo vrijeđala druga lica prijetnjom da će napasti na njihov život i tijelo" kao i da je "ometala ovlaštena službena lica u njihovom vršenju redovnih poslova i zadataka".

Sudija Petković je prošle godine, po ovoj tužbi, oslobodio nanu Fatu uz obrazloženje da starica od 65 godina nije mogla ugroziti živote pet policajaca. Međutim, na ovu njegovu odluku uslijedila je žalba Okružnog tužilaštva Bijeljina.

Poslije rasprave, Fata Orlović je izjavila da će biti oslobođena i da će joj biti oprošteno, a da će konačnu odluku dobiti pismenim putem za sedam dana.

"I treba da budem oslobođena. Ja nikog nisam ugrožavala i nikome nisam prijetila. Ponovila sam da se sa moje zemlje izmjesti crkva i ništa više. Ako je ne izmjeste, ja ću je bagerom srušiti, pa nek gledaju šta će onda. Nikad nije bila ondje i nije joj mjesto u mojoj avliji“, rekla je Fata Orlović.

Poslije izlaska iz suda Fata Orlović je posjetila Memorijalni centar u Potočarima i proučila Fatihu članovima svoje familije i svim Srebreničanima stradalim u genocidu 1995. godine.

--------------------------------------------------------------------------------------------

Bugojno: Vehabije su do jučer ubijale samo Hrvate. Ali, više ne biraju


Pet dana nakon eksplozije u kojoj je poginuo jedan policajac reporterka Jutarnjeg lista posjetila je Bugojno. Ljudi su se uvukli u sebe, malo tko je spreman razgovarati, grad živi u strahu od vehabija. Koliko ih je? Nitko ne zna

Haris Čaušević imao je 13 godina kad je počeo rat. Trinaest godina kasnije sa 15 kilograma eksploziva napao je policijsku stanicu u Bugojnu. Policajac Tarik Ljubuškić smrtno je stradao, a liječnici se još uvijek bore za život Harisove vršnjakinje, mlade policajke Edine Hindić.


Haris Čaušević pripadnik je radikalne skupine islamskih ekstremista koja svojim neprijateljima smatra ne samo nemuslimane nego i one muslimane koji ne dijele njihova vrlo stroga vjerska shvaćanja. Dakle, većinu muslimana u BiH. I prije su Bosnom odjekivale eksplozije, ali ovo je prvi put da su pripadnici jednog naroda izveli napad na pripadnike istog naroda.

Hrana ekstremistima

Teroristički čin osudili su svi, među prvima Haris Silajdžić i Sulejman Tihić, vodeći bošnjački političari. Tek nakon dva dana učinio je to i poglavar Islamske zajednice reisu-l-ulema Mustafa Cerić, pozivajući istodobno na toleranciju i sprečavanje novih podjela među Bošnjacima. Cerića i Islamsku zajednicu nekolicina hrabrih bošnjačkih intelektualaca, novinara i profesora već godinama proziva da se nisu jasno ogradili od vehabija, i da tim podvojenim stavom hrane atmosferu u kojoj ekstremizam nalazi nove poklonike. I ubire nove žrtve.


Omer i Lamija pričaju kako je grad godinama strepio pred Čauševićem, a policija mu nije htjela ili smjela stati na kraj. Harisa Čauševića Omer poznaje još iz škole. - Uvijek je bio problematičan. Donosio je oružje u školu, često je tukao druge učenike. Bio je dobar samo u radu s računalom, postao je pravi haker. Ne sjećam se da je već tada bio vehabija - priča Omer koji danas studira ekonomiju u Sarajevu. - Uostalom, vjera zabranjuje svako nasilje - kaže Omer. Njegova djevojka Lamija ide u bugojansku gimnaziju i želi upisati medicinu. Ne razumiju te svoje vršnjake koji su se okrenuli radikalnom islamu. - Ne znam što im dođe da im se odjednom tako prevrne u glavi. Znala sam dva momka, bili smo dobri, a danas kad ih vidim okrenu glavu od mene - priča Lamija. Ne, ne smetaju njima samo ženske minice, šminka, dekoltei. Dovoljno je što nosi uske traperice da bi je osuđivali.

Isjecak iz filma Na putu Jasne Zbanic

[klokan]

Sjećanje na hiljade nevino ubijenih


U Potočarima se u nedjelju obilježava 15. godišnjica genocida u Srebrenici, kada je vojska i policija Republike Srpske, 11. jula 1995. godine, ubila 8.372 Bošnjaka, u najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata * Ispred Memorijalnog centra Potočari uhapšen je Ibram Mustafić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Majke Srebrenice"

Program obilježavanja počeo je malo poslije 11 sati prijemom zvanica, nakon čega je položeno cvijeće na centralno spomen-obilježje nastradalim, a zatim je počela sahrana posmrtnih ostataka 774 identifikovana Bošnjaka i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena, iz Srebrenice. Kao najmlađe žrtve biće sahranjeni Rijad Gabeljić i Mehmed Varnica koji su imali po 14 godina kad su ubijeni. Tokom govora političara, majci Rudolfa Hrena je pozlilo i ona nije prisustvovalaukopu svog sina.

U gradu je ogromna gužva i memorijalnom centru je nemoguće prići, javljaju bosanskohercegovački mediji. Procjenjuje se da je u Srebrenici u nedelju oko 50.000 ljudi. Na komemoraciji je drugi put i predsjednik Srbije Boris Tadić koji je izrazio žaljenje zbog zločina koji su se desili i da "Srbija neće odustati od traganja za počinicima ratnih zločina, posebno Ratka Mladića" kako bi ljudi nastavili da žive zajedno.

"Ja kao predsednik Srbije neću odustati od traganja za preostalim krivcima i tu pre svega mislim na Ratka Mladića", rekao je Tadić, i dodao da je 11. jul izuzetno težak dan za porodice nastradalih, ali i za sve ljude na prostoru bivše Jugoslavije.

"Ovo je tragedija bošnjačkog naroda, ali i svih ljudi koji su živeli na prostoru bivše Jugoslavije. Ova stranica istorije ne može da se zatvori sve dok ne budu osuđeni svi oni koji su za to krivi. Onda ćemo moći da pružimo ruke jedni drugima i da nastavimo da živimo kao normalni ljudi, kao što smo nekada živeli ", rekao je predsjednik Srbije. Skupu u Potočarima prisustvuje i šef srpske diplomatije Vuk Jeremić, kao i predsjednik i premijerka Hrvatske Ivo Josipović i Jadranka Kosor, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjednik Slovenije Danilo Turk i strani zvaničnici.

Recep Tayyip Erdogan, premijer Republike Turske, je istaknuo kako je vidio jednu majku koja je izgubila dva sina i supruga kad je došla do predsjednika Srbije Borisa Tadića.

"U očima te majke vidjeli su se tuga, ali i spokoj i ponos. Nije bilo mržnje, nije jer je ona časna kao osoba i kao majka. Upravo ovakve majke su potrebne svima nama, cijelom svijetu. Jer, ko ubije jednog čovjeka kao da je cijeli svijet pobio. I zato kažem: samo neka je mir, samo mir, samo mir...", rekao je Erdogan.

"Razgovarao sam sa mnogim članovima porodica pitajući ih kakva bi moja poruka danas trebalo da bude. Svi su naglasili istinu i pravdu, a niko nije spomenuo osvetu. To je akt koji pokazuje koliko je svijet ovdje civilizovan, koliko ima doborote. Ali to ne znači da će dozvoliti da im se gazi dostojanstvo", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.


Američki ambasador u BiH Čarls Ingliš pročitao je prisutnima ličnu poruku predsjednika SAD Baraka Obame. "Užas Srebrenice je mrlja na našoj kolektivnoj savijesti. Ubijeni su ljudi koji su htjeli da žive i koji su vjerovali u obećanja međunarodne zajednice da će ih zaštititi ali bili su prepušteni samima sebi", navodi se u pismu predjsednika SAD. "Ovaj zločin je natjerao međunarodnu zajednicu da reaguje i zaustavi masakr nad civilima u BiH, navedeno je u poruci uz poruku da trajnog mira ne može biti bez pravde za srebreničke žrtve. Obama je pozvao sve zemlje da učine dodatne napore kako bi Ratko Mladić i ostali počinioci ratnih zločina bili uhapšeni", rekao je američki ambasador.

Visoki predstavnik za BiH Valentin Incko je u govoru izrazio nadu da će "časni ljudi pobijediti mržnju" i poručio onima "koji negiraju genocid" da nisu dio ove civilizacije. "Naša dužnost je da ustanovimo pravdu, nađemo istinu i kaznimo sve one koji su učestvovali u ratnim zločinima", dodao je Incko.

Šef francuske diplomatije Bernar Kušner istakao je da treba da budu uhapšeni svi oni koji učestvovali u zločinima. "Osveta nam nie treba, već tolerancija i politika koja će oomogućiti BiH i regionu da idu za Evropom", dodao je Kušner.

GENOCID JE MRLJA NA NAČELIMA EVROPE Strašni zločini počinjeni prije 15 godina u Srebrenici nikad se nisu trebali dogoditi, ne smiju se više nikada dogoditi i predstavljaju mrlju u sistemu vrijednosti iza kojih Evropa stoji, poručili su u nedjelju visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Strašni zločini koji su počinjeni mrlja su na vrijednostima, načelima i temeljnim pravima koje Evropa podupire i na humanosti koju dijelimo. Srebrenica je danas nijemi spomen na nešto što se nikada nije trebalo dogoditi i što se nikad više ne smije dogoditi", kaže se u zajedničkoj poruci Catherine Asthon i Štefana Fuela u povodu obilježavanja 15. godišnjice genocida nad Bošnjacima.

"Za preživjele u Srebrenici, njihova bol i žalost ostat će do kraja njihovih života. Sjećanje barem pruža utjehu. Ali pomirenje za budućnost obećanje je koje moramo ispuniti za sljedeću generaciju. Ono ovisi o izvršenju pravde. Puna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju ostaje i dalje hitna i bitna. Povratak i socijalna integracija raseljenih tokom rata također je dio procesa ponovne uspostave individualnih prava i izgradnje zajedničke budućnosti uprkos ratnim zločinima", navodi se u poruci.

Visoki dužnosnici EU-a navode da evropska iskustva u posljednjih šest desetljeća dokazuju da zajednička perspektiva može "izliječiti mnoge rane i stvoriti uvjete za prosperitet i bolju budućnost".


To je ono što Evropska unija želi preživjelima iz Srebrenice i svim građanima zapadnog Balkana. Pravdu za žrtve putem sudova i bolju evropsku budućnost za sve, osiguranjem mira, stabilnosti i vladavine zakona", stoji u saopćenju.
Premijer Velike Britanije David Cameron u svom saopštenju povodom godišnjice genocida, između ostalog, kaže: "Žrtvama smo dužni izvući pouku iz Srebrenice: da se zlu mora suprotstaviti ako se želi zaštititi čovječanstvo. Žrtvama smo dužni osigurati da se neumoljivo traga za onima koji su optuženi za ovaj strašni zločin sve dok se oni ne izvedu pred lice pravde. Britanska vlada koju ja predvodim neće stati u svojim nastojanjima da se Ratko Mladić izvede pred Međunarodni krivični tribunal u Hagu, kao i drugi bjegunci poput Gorana Hadžića.
Istovremeno, moramo nastaviti graditi svjetliju budućnost za Bosnu i Hercegovinu i region. Pozdravljamo nedavno učinjene korake ka pomirenju poput koraka Parlamenta Srbije kojim se osuđuju zločini počinjeni u Srebrenici i izražava izvinjenje žrtvama.
Nova britanska vlada će posvetiti veliki interes regionu. Snažno ćemo se zalagati da pomognemo Bosni i Hercegovini i cijelom regionu Balkana da napreduje, te da se u datom trenutku pridruži Evropskoj uniji i NATO-u. Ali dok gledamo u budućnost, obećavamo da nikada nećemo zaboraviti prošlost,i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da se takva strahota nikada ne ponovi".

U Srebrenicu je u subotu pristiglo i oko šest hiljada učesnika Marša mira, koji su tri dana pješačili stazom smrti od Nezuka do Potočara.

I u Njemačkoj je obilježena godišnjica tog strašnog zločina. Ispred Branderburških vrata nekoliko nevladinih udruga postavilo je 16.744 cipele koje simboliziraju 8372 žrtve Srebrenice. Organizatori kažu kako na ovaj način žele predočiti dimenziju zločina njemačkim građanima.
Od cipela koje su prikupile njemačke i austrijske udruge u suradnji s udrugama iz BiH do sljedeće godine u Potočarima žele napraviti osam metara visok stup srama u obliku znaka UN kako se nikada ne bi zaboravio propust te organizacije.



PUHAPŠEN MUSTAFIĆ:

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su u nedelju ispred Memorijalnog centra u Potočarima predsjednika Upravnog odbora Udruženja "Majke Srebrenice" Ibrana Mustafića, koji je prije mjesec dana na pet jarbola pored ovog centra postavio ratne zastave Armije BiH i "transparente uvredljive sadržine", javio je dopisnik Srne sa mjesta događaja. Mustafić je, navodno, ranije najavljivao da će sa svojim istomišljenicima za danas pripremiti nešto o čemu će se čuti i pričati.

Komunalna policija iz Srebrenice podnijela je Osnovnom sudu u ovom gradu prekršajnu prijavu protiv Mustafića, jer se oglušio o njihova naređenja da ukloni sporne natpise koje je postavio uoči obilježavanja 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima. Iz Okružnog tužilaštva u Bijeljini ranije su saopštili da su naredili Komunalnoj policiji u ovom gradu da ukloni bilborde i zastave jer je riječ o krivičnom djelu, te da su onda oni Mustafiću naredili da ukloni sporne sadržaje. S obzirom na to da Mustafić nije uklonio sporne sadržaje, Komunalna policija podnijela je protiv njega nadležnom Osnovnom sudu prekršajnu prijavu zbog nepoštivanja Odluke o komunalnom redu.

U Srebrenici se ove godine obilježava 15 godina od genocida nad Bošnjacima u julu 1995. godine. Ni 15 godina nakon tog stravičnog zločina BiH nema usvojenu rezoluciju o Srebrenici zbog vlasti u RS. Srbija koja je pred Međunarodnim sudom pravde osuđena jer nije spriječila pokolj preko 8.000 ljudi, tek je 2010. usvojila anemičnu rezoluciju koja osuđuje zločin, a ne genocid.