Sta se dogada u BIH

[klokan]

Vehabije i dalje kontrolišu ulaz u selo

Uvedena „medijska blokada”


Vehabije koje žive u selu Gornja Maoča nedaleko od Brčkog, nakon policijske akcije „Svjetlost” postavile su punkt na ulazu u njihovo selo i legitimiraju svaku njima nepoznatu osobu * Imami iz BiH brane vehabije i kažu da to nije napad na ekstremiste nego na islamsku zajednicu i sve muslimane BiH

Vehabije prolaz javnom cestom dopuštaju jedino policiji i svojim poznanicima, a od nepoznatih ljudi, pa i od policajaca u civilu traže legitimaciju. Kako su se uvjerili novinari Nezavisnih novina, stražu na jednom punktu držao je vehabija koji je u svom automobilu nadgledao dolazak pridošlica.

"Mi smo to regulirali, nema više punkta. Oni su mislili zaštititi sami sebe, ali policija ima svoj punkt. Legitimiranje je službena radnja i zna se tko je može obavljati", izjavio je Nedim Mutapčić, policijski komesar MUP-a TK, koji je dodao da se policijski nadzorni punkt nalazi nekoliko kilometara prije Gornje Maoče.

Salim Bašić, povjerenik mjesne zajednice Maoča, objasnio je da mještani sela ne drže punkt nego izvode „medijsku blokadu”. „Oni su zabrinuti za svoju sigurnost. Za sada ne žele svoj stav iznositi putem medija i ne žele medije u selu, mada će se, koliko znam, veoma brzo oglasiti o akciji Svjetlost", rekao je Bašić.

Iz nekih nevladinih organizacija upozoravaju da je ozbiljan problem to što niko važan iz Sarajeva, ni Sulejman Tihić, Haris Silajdžić, Bakir Izetbegović, pa ni reis, nisu dali podršku akciji pa je policija ostala sama. međutim, Bakir Izetbegović se oglasio da kaže kako je akcija predimenzionirana dok su se oglasili i imami iz BiH koji su pručili da Maoča nije opasnost za BiH, te da napad na nju predstavlja u stvari napad na islamsku zajednicu te zemlje i na sve muslimane u njoj.

„Mi, imami s ovog područja, ne ulazimo u stvarne razloge akcije koju provode organi državne bezbjednosti, ali smo ogorčeni načinom na koji se ova akcija provodi i što se ona na tako brutalan način provodi nad ljudima koji u posljednje vrijeme nikoga ne diraju i nikoga ne uznemiravaju", navode imami iz Gornjih Rahića, Maoče Nove i Maoče Stare u izvještaju upućenom poglavaru Islamske zajednice BiH Mustafi Ceriću.

Prema njihovim riječima, ovdašnji stanovnici tvrde da akcija "Svjetlost" u Gornjoj Maoči, u kojoj je uhapšeno sedam lica i otkriven veliki broj oružja, nije protiv vehabija, već protiv Islamske zajednice i muslimana na prostorim BiH.

"Iako se većina stanovništva na ovim prostorima ne slaže sa djelovanjem ove /vehabijske/ zajednice, reakcija na akciju policije bila je gromoglasna i niko od muslimana nije podržao ovakav način akcije, niti obrazloženje zbog čega se ona provodi", ističe se u izvještaju.

Podsjetimo, u velikoj policijskoj akciji 'Svjetlost' uhićeno je sedam vehabija, a zaplijenjena je veća količina oružja. Sud BiH je do 2. ožujka odredio pritvor sedmorici uhićenih, koje se tereti da su od 2002. godine u oviru vehabijske zajednice formirali zločinačku organizaciju s ciljem ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti BiH, napada na ustavni poredak i izazivanja narodnosne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

Uhapšeni su Nusret Imamović, Safet Barčić, Edis Bosnić, Dževad Hodžić, Hajrudin Ribić, Senad Midžić i Mersed Čekić, kojima je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor, te državljanin Hrvatske Adnan Rustemi, kome je određen jednomjesečni nadzor u Imigracionom centru BiH. Oni su osumnjičeni za organizovani kriminal, napad na ustavni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalne cjeline, izazivanje rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija. Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin rekao je da se na osnovu onog što je pronađeno tokom policijske akcije Svjetlost u Gornjoj Maoči, kod Brčkog, može steći utisak da se radilo o opasnoj terorističkoj grupi.
--------------------------------------------------------------------------------------------------

Slučaj Gornja Maoča

Ko je vehabijski vođa Nusret Imamović?
Sarajevo-x.com

Photo: Index.hr




Osim da je nakon jučerašnje akcije u Gornjoj Maoči u kojoj je učestvovalo više od 600 policajaca uhapšeno osam osoba, među kojima i državljanin Hrvatske, za sada nije dostupno više zvaničnih informacija. U akciji je, između ostalih, uhapšen i Nusret Imamović, koji je proteklih godina u medijima označavan kao vođa tamošnje vehabijske zajednice.

Iako je nakon smrti vehabijskog gurua Jusufa Barčića koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći i koji je u više navrata isticao kako ne poštuje nikakve, pa tako ni saobraćajne zakone u BiH, Nusret Imamović označavan kao njegov nasljednik, ovaj je to u više navrata negirao. U odgovoru političkoj analitičarki Maji Milavić kazao je kako ga novinari proglašavaju Barčićevim nasljednikom zato jer nisu informirani, te ju pozvao u Islam:

"U slučaju da je Maja zainteresovana da prihvati Islam i bude iskrena muslimanka nek nam se bez ustručavanja ponovo obrati", odgovorio je Imamović, uz napomenu da inače ne odgovara ni na kakve upite jer je pravilo da se znatiželjnici ignorišu.

Imamović je, prema nekim podacima, iz sela Lipovice kod Kalesije. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Kako je navedeno u tekstu u "Avazu" kojem je jedinom svojevremeno želio dati izjavu, bio je pripadnik Armije BiH, a veći dio rata proveo je na prvim borbenim linijama. Četiri puta je ranjavan. Nakon rata je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima završio Fakultet šerijatskog prava, odakle se vratio sa tvrdim i radikalnim stavovima i shvatanjima.

SAMOUBILAČKI NAPADI ZA IZUZETNE PRILIKE: Koliko su ta shvatanja radikalna, govori i činjenica da je na siteu Put Vjernika na pitanje "Da li je grijeh opasati se dinamitom i raznijeti među grupom kjafira" odgovorio kako "samoubilački napadi nisu zabranjeni ali ih treba koristiti za izuzetne prilike". Na siteu također kaže kako nije dozvoljeno biti član auto-moto saveza te savjetuje sve da ne izlaze na izbore jer je to "vid podrške tagutima".

"A mi smo zaduženi da ih se odreknemo tako da u njih ne vjerujemo što podrazumijeva da umjesto bilo kakve podrške, treba da ih osporavamo", kazao je Imamović kojeg se nakon posljednje akcije između ostalog sumnjiči i za ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH te napad na ustavni poredak BiH.

"Gornja Maoča je najbolji primjer kako se može raditi i puno uraditi u pravljenju islamske, šerijatske države. Braća u Gornjoj Maoči su najbolji primjer odricanja od taguta, jer jedini zakon koji oni poštuju i slijede jeste Allahov zakon. Musliman koji vjeruje u Allahov zakon, a poštuje i državne zakone, samo je napola musliman. Tek kada duboko zanevjeruje u sve druge zakone osim Allahovog, tek tada je pravi musliman“, izjavio je, prema izvorima "Slobodne Bosne", Imamović na velikom skupu u Maoči u avgustu prošle godine.

TKO JE PREMLATIO MIHAJLA KISIĆA?: Na siteu Put Vjernika u "džihad" sekciji mogli su se downloadirati i dokumentarni zapisi o ispraćajima samoubica u akcije u Iraku i na drugim ratištima, dokumentarac o poznatom Bagdadskom snajperisti te drugi sličan sadržaj. Jedan od videa koji smo jučer skinuli sa ove stranice i u kojem se mogu vidjeti dirljivi govori šehida, oproštaji s njima i snimci njihovih zabijanja sa automobilima i kamionima punim eksploziva u konvoje, baze i mostove.

Jedno od prvih pominjanja Nusreta Imamovića u bh. medijima zabilježeno je još 2003. godine u "Ljiljanu", nakon tuče u toku ramazana ispred mesdžida u Gornjim Petrovicama u kojoj su učestvovali njegova braća Eldin i Nedim. Nakon toga se SFOR raspitivao i o Nusretu, te o izvjesnom Mustafi Đedoviću iz mjesta Brda.

"Desetak ih je s naoružanjem došlo pred kuću. Pitali su me za Imamoviće, za Jusufa Barčića, za Aktivnu islamsku omladinu. Pitali su me i jesam li čuo za SDA. Rekao sam im: “Kako neću čuti kad je ovdje cijelo selo za SDA?!” Pozvao sam ih i u kuću, na kahvu, s tim da sam im rekao da se moraju izuti. Nisu ušli", posvjedočio je novinarima "Ljiljana" Đedović.

Imamović je bio optužen da je sa još šest pripadnika vehabijskog pokreta u ljeto 2006. premlatio Mihajla Kisića u Brki kod Brčkog. Nakon tromjesečnog suđenja Osnovni sud Brčko distrikta ih je oslobodio. U presudi brčanskog suda stajalo je kako je dokazano da je Kisić zadobio povrede, ali da nije dokazano da su ga premlatila sedmorica bh. i austrijskih državljana koji su bili pritvoreni.

UKINUTI MUZIČKO OBRAZOVANJE: Pažnju javnosti Imamovićevo ime privuklo je krajem 2006. godine kada je otkriveno da u selu Gornja Maoča, gdje se Imamović doselio iz Zavidovića, od 2005. godine funkcioniše škola u kojoj se nastava odvija po Jordanskom planu i programu. Imamović je oslobođen odgovornosti za izvođenje ovakve nastave, nakon što je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona utvrdilo kako nije počinio kazneno djelo. Obrazloženo je da bi "kazneno djelo značilo da se počinitelj neovlašteno i za nagradu bavi određenim zanimanjem, za što je potrebna dozvola nadležnog organa, odnosno organizacije" i konstataciju "da je nagradu primio, ali da je nije tražio".

Postojanje škole nikada nije negirao, a pokretanje nastave po planu i programu BiH stanovnici Maoče uvjetovali su ukidanjem muzičkog obrazovanja i uvođenja arapskog jezika, te su nakon zatvaranja škole 12 djece poslali na obrazovanje u školu „El-Emel“ u sarajevskom naselju Osjek, organiziranu po jordanskom planu i programu.

"Tražimo da se muzičko potpuno ukine ili da bude fakultativni predmet. Muziciranje je u islamu haram, strogo zabranjeno, i ne želimo da naša djeca imaju takav predmet", kazao je novinaru "Avaza" Imamović u februaru 2007. tvrdeći da je laž kako se traži ukidanje bosanskog jezika i poznavanja prirode i društva.

MODEL IZ MAOČE U CIJELOJ BiH:U selu koje je prije bilo poznato pod nazivom Karavlasi živjeli su uglavnom Srbi koji se nisu vratili, a vehabije iz više dijelova BiH su se tu počeli naseljavati od 2000. godine i kupovati kuće i imanja a do 2007. tu je živjelo 15 porodica, dok ih je danas 20-ak. U selu navodno nema televizora, ne čitaju se novine, a kako je svojevremeno kazao Imamović, njegovi stanovnici ipak saznaju sve što ih zanima.

Prema posljednjim napisima u "Slobodnoj Bosni", Imamović i njegovi sljedbenici imaju namjeru način života i organizaciju iz Maoče proširiti i na još neka područja u BiH, te su njegovi saradnici, u posljednjoj akciji također uhapšeni Barčić i Hadžić, posljednjih mjeseci tragali za napuštenim seoskim imanjima.

Prema njihovim saznanjima, Barčić i Hadžić boravili u Pazariću kod Sarajeva, selima Radić (na obroncima Grmeča), Okruglica (kod Vareša), Gornja Dubnica (nadomak Kalesije), Gračanica (u blizini Živinica) i naselju Mečevići u općini Zavidovići, raspitujući se za cijene kuća i zemljišta uz već obezbijeđen novac za kupovinu nekretnina.

Većina novinara znala je da Imamović ne želi davati nikakve izjave medijima, te da nije poželjno pokušavati ući u selo. Među posljednjima je to na svojoj koži osjetila novinarka "Nezavisnih novina" Jasmina Šarac na koju su nasrnuli netom nakon završene akcije u Maoči te joj razbili foto aparat. Policijskoj patroli koja je u novembru prošle godine otišla u rutinski obilazak sela navodno je, dok su policajci razgovarali sa mještanima, grupa djece na policijskom službenom automobilu izbušila gume, ulubila blatobrane, vjetrobranska stakla zamazala blatom, a onda cijelo vozilo ispljuvala.

"NAMA DOLAZE I IZ WASHINGTONA, PA IH TJERAMO": Nešto "bolje" provela se ekipa "Dana" koja je prilikom pokušaja da posjeti Imamovića i razgovara s njim o školi imala "bliski susret"sa njegovim pristalicama u uniformama koji su ih zaustavili te tražili da vide šta su fotografisali. Na pitanje mogu li ih ipak uputiti na Nusreta, ekipi dana su kazali:

"Nećemo vas uputiti ni na koga. Prekršili ste adab (običaj, op.a.). Vi ćete fino sjesti u kola, ako neće ona voziti, onda ćeš ti, a mi ćemo vas ispratiti iz sela. Nemate šta ovdje više raditi. Nama dolaze iz Washingotna ovdje, pa ih tjeramo, a kamoli iz Sarajeva... Nemojte sebi praviti probleme.", kazali su nakon što su ispitali i pretražili ekipu "Dana" te je "ljubazno" ispratili.

U posljednjoj akciji su pored Imamovića uhapšeni i njegov navodni zamjenik Safet Barčić, te Hajrudin Ribić, Edis Bosnić, Senad Midžić, Dževad Hodžić i Mersed Čekić te hrvatski državljanin Adnan Rustemi. Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, akcija je sprovedena kako bi se otkrile i procesuirale osobe osumnjičene za krivična djela ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, napad na ustavni poredak BiH i izazivanje narodonosne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Osumnjičeni su i za krivična djela organizovani kriminal, te nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

A ja kazem:
Kad sam vidjela sliku pomiaslila sam da je Kusta,
al covjek koji ovako govori opasniji je od Kuste.

SAMOUBILAČKI NAPADI ZA IZUZETNE PRILIKE: Koliko su ta shvatanja radikalna, govori i činjenica da je na siteu Put Vjernika na pitanje "Da li je grijeh opasati se dinamitom i raznijeti među grupom kjafira" odgovorio kako "samoubilački napadi nisu zabranjeni ali ih treba koristiti za izuzetne prilike".

"Gornja Maoča je najbolji primjer kako se može raditi i puno uraditi u pravljenju islamske, šerijatske države. Braća u Gornjoj Maoči su najbolji primjer odricanja od taguta, jer jedini zakon koji oni poštuju i slijede jeste Allahov zakon. Musliman koji vjeruje u Allahov zakon, a poštuje i državne zakone, samo je napola musliman. Tek kada duboko zanevjeruje u sve druge zakone osim Allahovog, tek tada je pravi musliman“, izjavio je, prema izvorima "Slobodne Bosne", Imamović na velikom skupu u Maoči u avgustu prošle godine.

[klokan]

Petar Luković, “Počasni građanin”


Ovu inicijativu Komisiji za izbor i imenovanje proslijedio je sarajevski gradonačelnik Alija Behmen. Kandidat za ovo priznanje bio je i Francis Bueb, direktor Centra “Andre Malraux”. Međutim, taj predlog nije dobio većinu glasova

Povodom obeležavanja Dana Sarajeva, 6. aprila, Komisija za izbor i imenovanje grada, odlučila je da kandiduje srbijanskog novinara Petra Lukovića, glavnog uredbnika web portala www.e-novine.com, za nagradu “Počasnog građanina”. Ovu inicijativu Komisiji za izbor i imenovanje proslijedio je sarajevski gradonačelnik Alija Behmen. Kandidat za ovo priznanje bio je i Francis Bueb, direktor Centra “Andre Malraux”. Međutim, taj predlog nije dobio većinu glasova.

U izjavi za sarajevske medije, Luković je rekao da mu je ovo definitivno najdraža nagrada, jer dolazi iz njemu “najvoljenijeg grada, što već dvadesetak godina nije nikakva tajna”.

U četvrtak uveče 11. februara, Petar Luković prisustvovaće u Sarajevu, u Balkan kafeu, donatorskoj večeri za e-novine.

[klokan]

Dobro nije bas u Bosni, ali se tice Bosne.

Haški dnevnik
Svjetska zavjera


Radovan Karadžić zatražio od Francuske da mu dostavi dokaze o tome kako su „muslimani ubijali svoj narod u Sarajevu“, te od Njemačka, Hrvatske i Irana dokumente o kršenju embarga na uvoz oružja u BiH.

„Francuska vlada posjeduje dokaze da je muslimanska strana ubijala svoj narod, snajperima, da bi pripisala to Srbima. Ovdje ćemo, u ovoj sudnici, vidjeti kako ništa nije bilo kao što izgleda. Sve je drugačije. Francuska obavještajna služba je bila tamo i posjeduje dovoljno saznanja, kazao je Karadžić na saslušanju o relevantnosti dokumenata koje je optuženi zatražio od pet zemalja.

Ročištu su prisustvovali predstavnici Njemačke, Francuske, Hrvatske i Irana, dok Bosna i Hercegovina „zbog tehničkih poteškoća nije bila u mogućnosti da organizuju prisustvo svog predstavnika u Haagu na vrijeme“.

Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta oružanih snaga, Tužilaštvo u Haagu tereti za genocid u Srebrenici i još deset bosanskohercegovačkih općina, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, kao i opsadu, te sprovođenje kampanje granatiranja i snajperisanja Sarajeva.

Jean-Luc Florent, zamjenik za pravne poslove pri Ministarstvu vanjskih poslova Francuske, kazao je da ih na objelodanjivanje dokumenata o radu obavještajnih službi ne obavezuje čak ni saradnja sa sudom, jer ne žele otkriti "važne principe nacionalne sigurnosti“.

Karadžić je kazao da prvenstveno želi pokazati da su u proteklom ratu u BiH učestvovale „četiri zaraćene strane“ i to srpska, muslimanska, hrvatska i Međunarodna zajednica. On smatra da će dokumenti koje traži od ovih zemalja pokazati šta se dešavalo i „sa kakvom oružanom silom je srpska strana imala posla“.

U svom zahtjevu upućenom Vladi Njemačke, Karadžić je tražio dokumente o uvozu oružja u BiH tokom rata. „Pitanje šverca oružja koje je u Srebrenicu dolazilo preko Njemačke ne može biti bez značaja. Ne može biti bez značaja kako će svjedočiti ovdje svjedoci iz zemalja UN-a koje su kršile embargo. (...) Te zemlje su predvidjele šta će biti u Jugoslaviji i BiH i aktivno doprinijele razbijanju te zemlje i onome što se tamo događalo. Mi smo se branili od cijelog svijeta“, kazao je optuženi na ovom ročištu.

Thomas Läufer, ambasador Njemačke u Haagu, je zatražio da optuženi ograniči svoje zahtjeve na određene događaje i djela, te da ih precizira. „Ono što smo do sada ustanovili je da ili naša vlada ta dokumenta nema, ili su u drugim agencijama, ili nismo sigurni da ti dokumenti uopšte postoje i ako postoje, onda su povjerljivi i mi ih ne možemo objavljivati“, kazao je Laufer.

Na sličan problem ukazao je i Josip Paro, ambasador Hrvatske u Haagu, koji je istakao da su spremni dati više dokumenata kada zahtjevi optuženog budu konkretniji.

„Hrvatska je jedna od najvažnijih zemalja i bila je nezaobilazna u svim transportima oružja, municije i vojne opreme. (...) Hrvatska je bila filter za prolaz svog tog oružja. Oni znaju za svaki metak, za svaku pušku, za svaku uniformu i čizme koje su došle. Oni su uzimali svoj udio u tome i apsolutno znaju i imaju evidenciju“, smatra Karadžić.

Na zahtjev Sudskog vijeća, Tužilaštvo je na ovom ročištu istaklo kako ne tvrdi da je Srebrenica bila demilitarizovana zona i ne osporava da je oružje „švercovano u nju“, kao ni da su se dešavali napadi u enklavi i izvan nje. Tužilac je također istakao da nikada nisu zauzimali stav da vojne snage nisu legitiman vojni cilj.

„Cijenim priznanja Tužilaštva na osnovu kojih bismo mogli zaključiti da je pitanje odluke moje i VRS-a za vojnu akciju prema Srebrenici i Žepi bilo legitmno i da se ono neće naći u optužnici, ali ono je i dalje u optužnici. Tu je i pitanje odakle to oružje. Moramo da pratimo trag tog oružja i vidimo koje su to sve sile bile protiv nas", kazao je Karadžić.

Kada je riječ o predstavnicima Irana, kako je pojašnjeno na ovom ročištu, oni optuženom nisu dostavili nikakve dokumente, tvrdeći da nije bilo ništa "relevantno". Ali Mokhberolsafa, pravni savjetnik iranske ambasade u Holandiji, zatražio je od Sudskog vijeća da odbaci zahtjev optuženog.

Karadžić je pak istakao da je u tom slučaju potrebno da relevantni predstavnici ovih zemalja pred Sudom pod zakletvom kažu da ne posjeduju određene dokumente, jer te države ne mogu odbijati saradnju „prostom izjavom da nemaju“.

„Iz Irana do BiH su tovari i tovari oružja...transporti brodova, aviona ne mogu da prođu bez saučesništva ovih država. Ako će ovako biti sa zemljama učesnicima naše krize, ja tražim da Vijeće obaveže da zvaničnici pod zakletvom kažu da nemaju te dokumente. Zašto zemlje koje su odredile naše ponašanje, i moje pojašanje i dužinu rata, mogu biti amnestirane da ne sarađuju i ne dostave dokumente. Moramo da imamo odgovornost“, zaključio je optuženi.

Karadžić se i na ovom ročištu u sudnici pojavio sam, bez pravnih savjetnika, ističući da će tako biti „do kraja ovog procesa“.

[klokan]

Vize kao predizborni adut?

Osam nevladinih organizacija (NVO) zatražilo je od Brisela da građanima BiH vize ukine tek nakon oktobarskih izbora, a ne u julu kako je najavljeno kako se ukidanje ne bi koristilo u predizborne svrhe. Društvo za ugrožene narode BiH i pojedine NVO zaprepaštene su ovom viješću

Ovih dana u BiH je boravila Delegacija Evropskog parlamenta na čelu sa predstavnicom EU za sigurnosnu i vanjsku politiku baronesom Cathrine Ashton. Niz sastanaka i zaključaka o tome kako je BiH nedjeljiva, kako ima evropsku budućnost zasjenila je vijest o zahtjevu osam NVO da se vize bh. građanima ukinu tek nakon oktobarskih izbora, a ne u julu kako je najavljivano.

Tokom sastanka sa evropskim parlamentarcima, čelnici nevladinih organizacijaiz BiH u ponedjeljak navečer sugerirali su da bude odgođena liberalizacija viznog režima, kako uoči izbora ne bi poslužila kao adut vladajućim političkim strankama.

"Prilikom naših posjeta uvijek organiziramo sastanak sa predstavnicima nevladinog sektora, gdje mi uglavnom slušamo. Oni su imali prilično jake argumente kada su tražili da vize ne budu ukinute do izbora. Naš stav je jasan. Neće biti nikakavog odgađanja", kazao je Eduard Kukan, predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta. Kukan je naglasio još da se neće postavljati nikakvi dodatni uslovi i da očekuje da će vize biti ukinute prije Nove godine.

"Spornom" sastanku sa evropskim parlamentarcima, na kojem je tražena odgoda odluke o ukidanju viza, prisustvovali su čelnici Omladinske informativne agencije, "Transparensi internešnela BiH", Centra civilnih inicijativa, ACIPS-a, Centra za promociju civilnog društva, Centra za promociju kulturnog dijaloga i Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Društvo za ugrožene narode za BiH izrazilo je zaprepaštenje viješću da je osam nevladinih organizacija na sastanku s evropskim parlamentarcima bilo protiv ukidanja viznog režima do ljeta ove godine, saopćeno je iz te asocijacije. "Nalazimo neprihvatljivim njihovo obrazloženje da ukidanje viza treba ostaviti nakon izbora kako se ono ne bi koristilo za izbornu kampanju.

Isto tako je neprihvatljivo da osam nevladinih organizacija sebi daju ekskluzivno pravo da ponovo kažnjavaju najveće žrtve jugoslavenskih ratova produžavanjem 'viznog terora'", izjavila je Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode za BiH.

Dodala je da se ova organizacija, zajedno sa sekcijama u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Italiji i Francuskoj, godinama zalaže da se građanima BiH omogući slobodno putovanje po Evropi, kao i njezin prijem u evropsku familiju naroda bez nametanja nemogućih uslova, saopćeno je.

Od izjava osih osam NVO ogradili su se i u Think tank Populari. U saopćenju se naglašava da predočeni argument da će u tom slučaju oni koji su loše vladali biti nagrađeni materijalom za predizbornu kampanju – zapravo i nije argument.

“Iznenađeni smo ovakvom nepromišljenom reakcijom jer odaslana poruka može kreirati značajnu prepreku BiH na putu ka EU. Ona nudi skoro neoboriv argument protivnicima vizne liberalizacije za BiH: 'zašto da ukinemo vize za BiH, kad i njihovo civilno društvo kaže da to nisu zaslužili'”.

Dodaju da osnovni cilj rada civilnog sektora mora bi biti dobrobit svih gradjana BiH koji, između ostalog, uključuje i povećanje mobilnosti ljudi. “Ovakav stav ne samo da ne doprinosi ispunjenju tog cilja, nego nanosi mnogo više štete, jer je stavljen u kontekst zastupanja mišljenja cijelog BH društva. Populari se ovim putem želi ograditi od pripadanja tom i takvom “civilnom društvu.”
--------------------------------------------------------------------------------------------------

Vijeće naroda RS-a
Klub Bošnjaka stavio veto na Zakon o referendumu

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a pokrenuo je danas pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa tog naroda na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u

Predsjednik bošnjačkog kluba Edin Ramić iznio je više primjedbi, odnosno amandmana, na taj zakon nedavno usvojen u Narodnoj skupštini RS-a.

"Neophodno je precizirati koja pitanja mogu biti referendumska u skladu s nadležnostima RS-a, ustavima entiteta i BiH, kao i koja pitanja ne mogu biti tretirana Zakonom o referendumu, a tiču se teritorijalnog integriteta, suvereniteta i sigurnosti BiH“, pojasnio je Ramić u izjavi novinarima u Banjoj Luci nakon sjednice Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.

Također, smatraju i da Zakonom treba precizirati da inicijatori za sazivanje referenduma mogu biti predsjednik i Vlada RS-a, ali moraju imati saglasnost potpredsjednika, s obzirom na to da su u tim oblastima vlasti zastupljeni i predstavnici konstitutivnih naroda. U organima za provođenje referenduma, smatra Klub Bošnjaka, mora biti ispoštovana proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda, a ne da samo u Zakonu stoji da će se o tome "voditi računa".

Klub Bošnjaka traži i da se u Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u precizira da građani s biračkim pravom, bez obzira na to gdje imaju mjesto stanovanja, imaju pravo izlaska na referendum i definirati mogućnosti i način glasanja dijaspore i glasanja u odsustvu. Nakon što je pokrenuta odluka o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi u RS-u o tome će se izjasniti Vijeće naroda RS-a.

Ukoliko ne bude postignut dogovor tim pitanjem bavit će se Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS-a. Ako ni tu ne bude bilo moguće usaglasiti stavove o amandmanima Kluba Bošnjaka ili nekog drugog, konačnu odluku o Zakonu donijet će Ustavni sud RS-a.

Ramić kaže da od aktuelne vlasti i poslovnika zavisi koliko će trajati sva ta procedura, ali je mišljenja da bi se trebalo ostaviti vremena da bi se razmotrili amandmani i pokušalo doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve u RS-u.
--------------------------------------------------------------------------

Osvrt međunarodne zajednice
BiH i Balkan dosadili Evropi

BiH je izgubila priključak sa ostalim državama zapadnog Balkana koje nastoje da postanu članice EU - tvrdi visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko * S druge strane list Spectator navodi da je Evropi dosadio Balkan

Nakon najave da će OHR u BiH ostati sigurrno do izbora, a poslije toga će s evidjeti šta će stranci a šta tri plemena u BiH, visoki predstavnik Valentin Incko rekao je da je ta zemlja u svakom slučaju izgubila priključak sa ostalim državama zapadnog Balkana na putu ka EU. On smatra da su predstojeći opšti izbori u oktobru od velike važnosti za evropski put BiH.

„U naredne četiri godine, koje će, dugoročno gledano, biti od presudne važnosti za put BiH ka EU, BiH su potrebni lideri koji će interese svih građana BiH staviti ispred svojih ličnih interesa i imati dovoljno hrabrosti da donose teške odluke i postignu kompromisna rješenja”, rekao je Inzko za sarajevsko Oslobođenje. Visoki predstavnik nije optimista da će uskoro doći do napretka u ispunjavanju pet ciljeva i dva uslova koje je postavio Upravni odbor Vijeća za provođenje mira u BiH.

„Proteklih dana sam imao sastanke sa svim čelnicima i nisam od njih čuo nikakve pozitivne prijedloge, niti sam primijetio da su se njihovi stavovi približili", pojasnio je Inzko. On je poručio da nametanja rješenja u vezi sa državnom imovinom neće biti. „Dogovor moraju da postignu Vijeće ministara BiH, vlade oba entiteta, te Brčko distrikta. To je sada njihov posao”, istakao je Inzko.

S druge strane, britanski list Spectator otvoreno piše da je Balkan sa svim svojim problemima dosadio Evropi, uz ocjenu da je najgore u tom regionu prošlo, ali su neki problemi ostali generalno pogoršavajući situaciju.Osvrćući se na posjetu šefa EU za spoljnu politiku Catherine Ashton zapadnom Balkanu list navodi da, iako je bilo kritika što ona nije otišla negdje dalje, na Bliski istok recimo, njena posjeta je blagovremena i dobrodošla. Pred regionom ima još problema da se udalji od patnji prošlosti i krene ka stabilnijoj budućnosti i postavlja se pitanje šta Ashton može učiniti.

Ona može privoljeti zemlje članice, stavljati ta pitanja na dnevni red EU i predlagati ideje i to je to.

Ali to je neophodno na zapadnom Balkanu gdje Srbija želi da „nadmudri” EU u vezi sa nezavisnošću Kosova, Makedonija djeluje veoma krhko, Albanija je rascijepljena političkim sukobima vlade i opozicije, a izbori u BiH ponovo inspirišu ento-teritorijalnu retoriku, ocjenjuje list. Autor teksta kaže da, iako ne želi da zvuči pesimistično i da je najgore u tom regionu prošlo, stvari se ipak mogu pogoršati i da je Evropi dosadio taj region. Autor na kraju daje nekoliko prijedloga za novu balkansku politiku savjetujući Williama Haguea, ministra inostranih poslova Britanije u sjenci, da dobro razmotri ova pitanja.

U tekstu se navodi da je Hagueu stalo do regiona, ali da će, ukoliko se pridruži evropskim ministrima inostranih poslova, suočiti se sa nespremnošću da se ponovo razmotri ta politika.

Nove ideje i spremnost da udruži snage sa Catherine Ashton biće od ključne važnosti za pomoć Balkanu, a možda i izborni uspjeh konzervativaca.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Haški dnevnik
Suđenje 1. marta


Nakon više od tri mjeseca pauze, Sudsko vijeće Tribunala u Haagu zakazalo je nastavak suđenja Radovanu Karadžiću za 1. mart ove godine. Sud smatra da Karadžić time neće biti oštećen

“U interesu je pravde i jasnoće da Sudsko vijeće odredi datum kada će optuženi iznijeti uvodnu riječ, bez obzira što odluka o prijedlogu za odlaganje suđenja još nije donesena”, stoji u odluci Sudskog vijeća.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske koji je optužen za zločine u BiH, 1. februara je podnio zahtjev za odlaganje suđenja, žaleći se da su mu uskraćena prava na odbranu zbog imenovanja Richarda Harveyja kao branioca i zbog manjka sredstava koja je Sud odobrio njegovom timu za odbranu.

Apelaciono vijeće je odbilo žalbu na imenovanje Harveyja, dok konačna odluka o finansiranju Karadžićevog tima za odbranu još nije donesena.

“S obzirom da je Vijeće naredilo optuženom da preda dodatna objašnjenja svog prijedloga za odlaganje suđenja u roku od tri dana od odluke predsjednika Suda o finansiranju tima za odbranu, malo je vjerovatno da će Vijeće biti u mogućnosti da donese konačnu odluku o tom prijedlogu do 1. marta 2010. godine”, stoji u obrazloženju Haškog tribunala.

Sud smatra da Karadžić “ne bi bio oštećen” ukoliko bi iznio svoju uvodnu riječ 1. marta, čak i ako bi suđenje potom bilo odloženo, jer bi mu bila data mogućnost, “ukoliko on to želi, da kasnije nadopuni svoju uvodnu riječ”.

Suđenje Radovanu Karadžiću počelo je u oktobru 2009. godine izlaganjem uvodne riječi Tužilaštva u Haagu, ali tim ročištima Karadžić nije prisustvovao žaleći se da mu je potrebno više vremena za pripremu odbrane.

Tribunal je potom Karadžiću, koji je brani sam, postavio za branioca britanskog advokata Richarda Harveyja, koji će ga braniti ukoliko nastavi da “bojkotuje” suđenje. Harveyju je Sud odobrio da se do 1. marta ove godine pripremi za učešće u suđenju.

Karadžić se kao nekadašnji vrhovni komandant oružanih snaga RS-a tereti, između ostalog, za genocid u Srebrenici i u deset bosanskohercegovačkih općina, kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva, te kršenje zakona i običaja ratovanja.
----------------------------------------------------------------------------------------

Australac skočio s mosta u Mostaru i nije više izronio
Mostarska policija traga za mladićem iz Australije koji je oko 12.20 skočio s mostarskog mosta i više nije izronio. Dylan Kane Etherington (22) stajao je na mostu s dvojicom prijatelja koji su ga hrabrili da skočio. Jedan od njih navodno je i snimio koban skok. Prema riječima očevidaca, mladić je u rijeku skočio sa sjeverne strane mosta, dok oni koji znaju, uvijek skaču s druge strane. Pao je na leđa i više nije izronio iz ledene Neretve. Policija je pronašla jaknu za koju smatraju da je njegova.

[klokan]

Dodik i Inzko na debati

Ova zemlja je mala za nas dvojicu
Almir Panjeta

Premijer RS je oličenje kulture dijaloga, dok su mediji u Federaciji BiH i svi oni koji se usude pitati ga da prokomentariše svoje ranije izjave u kojima na najgori mogući način vrijeđa novinare i političke neistomišljenike, destabilizirajući faktori koji nanose štetu jedinstvenoj BiH

Ovo bi ukratko mogao biti zaključak javne debate u organizaciji Centra za kulturu dijaloga održane u UNITIC-u na kojoj su učestvovali Dodik i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. Debata je bila organizirana tako da su nakon iznošenja uvodnih riječi prisutni mogli postavljati pitanja isključivo preko papirića koje su dobili na ulazu, a čitala ih je moderatorica i direktorica Centra za kulturu dijaloga Sanja Vlaisavljević.

Inzko je u uvodu kazao kako se sjeća drugačijeg Dodika kojeg je kao mladog političara iz jednog malog mjesta u BiH upoznao još 1996., i koji je tada čak govorio o brisanju granica među entitetima. Kazao je kako svugdje u svijetu političari u javnim nastupima koriste kulturan riječnik, a u privatnoj komunikaciji znaju biti grubi i netaktični, dok je u BiH, smatra Inzko, potpuno obrnuta situacija.

Dodik je u svom uvodnom obraćanju odmah "osuo paljbu" po Inzku, kazavši kako ga privatno smatra dobrim čovjekom, ali kako mu na političkom planu pravi velike probleme jer donosi zakone koje po funkciji, smatra on, ne bi smio donositi. Na pitanje kako vidi BiH za dvije godine Dodik je kazao "bez Inzka", a Inzko je na isto pitanje odgovorio "bez Dodika".

"Dayton kaže da visoki predstavnik može donositi odluke, a ne zakone. Zato on uvijek u uvodu napiše da donosi odluku o proglašenju zakona, što nije legitimno. Ako ćete me uopštiti, ja u ovom slučaju branim dignitet BiH jer se zna da samo legalni i izabrani organi BiH donose zakone", kazao je između ostalog Dodik u uvodu.

Na pitanja nije bilo moguće postaviti potpitanje, pa je narednih sat i pol Dodik iskoristio da pošalicama i doskočicama zabavlja prisutne. Na pitanje da li se stidi izjava u kojima je novinare i političke neistomišljenike nazivao glupanima, debilima ili novinaru Miši Vidoviću govorio "želim vam da dobijete srčani udar", Dodik je kazao da se ne sjeća, a novinarki koja je postavila pitanje je šeretski odgovorio da je ne poznaje. Dodao je kako su novinari najveći destabilizirajući faktor u BiH, a "posebno pojedine emisije".


Kako je nedavno Dodik kazao da ga "Inzko može samo povući za onu stvar", jedno od pitanja bilo je i da li i dalje na tome insistira. Dodik je uz smiješak kazao da nije ni insistirao, a Vlaisavljevićeva je dodala "kakva novina, takvo i pitanje".

Na pitanjima koja se tiču rezolucije o genocidu u Srebrenici i zločina na Markalama bio je nešto umjereniji, ali je ponovio dio presude Međunarodnog suda pravde Haagu i kazao kako se u Srebrenici desio ograničeni lokalni genocid u kojem su učestvovali dijelovi policije i vojske RS. Ponovio je svoj stav kako genocid u Srebrenici ne bi trebalo izdvajati. Kad su u pitanju Markale, Dodik je kazao kako ne negira da se tamo desio zločin, ali kako smatra da bi nezavisna međunarodna komisija sve trebala ponovo ispitati i dati konačni odgovor, jer postoje "određeni stavovi koji ne govore u prilog zvaničnoj verziji događaja".

Govoreći o dočeku Biljane Plavšić na aerodromu, Dodik je kazao da ne vidi ništa sporno u tome, da je ona odležala svoju kaznu za ratni zločin "iako nije naređivala vojsci niti je ispalila metka u ratu", te je kazao kako bi opet uradio isto. "Kad je išla u Haag, bio sam posljednja osoba koja ju je ispratila, bio je red i da je dočekam", kazao je Dodik.

Govorio je i o rastu industrijske prouzvodnje u RS od 19,4 odsto, te je samouvjereno izjavio da će na narednim izborima imati više od 56 posto glasova u RS. Na pitanje da li ga je stid kada se vozi lošim putevima u BiH i vidi porušene kuće, kratko je odgovorio: "Na žalost, zadnje tri godine se vozim samo avionom".

Govoreći o razlozima zbog kojih Sarajevo naziva Teheranom kazao je kako je to zbog činjenice što se reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić miješa u politiku i određuje njene smjernice, a na naše pitanje da li je i obilježavanje krsne slave RS miješanje vjere u politiku samo je kazao: "Na stranu krsna slava, ali garantujem vam da u posljednjih nekoliko godina nećete naći ni jednu izjavu bilo kojeg crkvenog vjerodostojnika u kojoj se miješa u politička pitanja."

Na kraju je Dodik kazao kako ga je prilog FTV "Vidimo se u Bileći" uvrijedio jer je on iz partizanske porodice: "Moja oba djeda su iz rata izašli kao partizanski kapetani, a baka je bila zarobljena u Gradišci pa poslije u Njemačkoj. Dijete sam Kozare i odgojen sam na tim vrijednostima".

Za Inzka je bilo manje pitanja, ali je on ipak kazao vrlo bitnu stvar uoči sutrašnje sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC): "Nikada nisam imao jaču podršku svih zemalja EU, očekujem je i sutra i prekosutra".


A ja kazem:
"Dijete sam Kozare"- aha, zato se zove Republika sumska

[klokan]

Sa sudenje Karadzicu


Vi ste prvi počeli
BIM.ba

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić nastavio je u utorak da iznosi svoju odbranu od optužbi Haškog tužilaštva, negirajući krivicu srpske strane za početak rata u BiH i podsjetivši da su prije početka rata ubijani samo Srbi. Sudsko vijeće je prekinulo postupak protiv Radovana Karadžića do donošenja konačne odluke o njegovom zahtjevu za odgađanje suđenja, javlja BIRN

Iako je bilo planirano da se na ročištu 3. marta pojave prvi svjedoci Tužilaštva, Sudsko vijeće je dozvolilo Karadžiću da uloži žalbu na odluku kojom se odbija njegov prijedlog za odgađanje suđenja, te je odlučilo da se suđenje odgodi dok Žalbeno vijeće ne odluči o tome.

„Vijeće shvata da će privremeno obustavljanje postupka u ovoj fazi imati negativne posljedice po svjedoke koji su već doputovali u Haag. Međutim, ukoliko bi se postupak nastavio, i ukoliko bi Žalbeno vijeće ukinulo odluku o odlaganju suđenja, ti svjedoci bi se morali po treći put vratiti u Haag“, kazao je O-Gon Kwon, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) kojeg Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine počinjene tokom rata u BiH, tražio je da mu suđenje bude odgođeno do 17. juna 2010. godine, kako bi se pripremio za svoju odbranu. Sudsko vijeće je 26. februara odbilo ovaj prijedlog.

Drugog dana iznošenja uvodne riječi Karadžić je kazao da bi Tužilaštvu najbolje bilo da povuče optužnicu, a ukoliko to ne učini, da mu Sud treba dati dovoljno vremena da se od ovog suđenja napravi „egzemplaran proces koji će rehabilitovati i međunarodno pravo i ovaj Tribunal“.

„Ja se ne bojim ovoga procesa. S velikim entuzijazmom se pripremam. (...) Verujem da ako bi Tužilaštvo dobro pregledalo sa čime raspolažu, ne da bi povukli optužnicu protiv mene, nego bi tražili reviziju presuda protiv mojih generala, da se spasi ideja međunarodne pravde, jer je ovo velika opasnost da ideja te pravde bude kompromitovana“, kazao je Karadžić.

Karadžić se u velikom dijelu uvodne riječi bazirao na osporavanje zločina za koje se tereti, naročito u Sarajevu I Srebrenici. Optuženi je naglasio kako Tužilaštvo pokušava da pokaže kako su Srbi zločine planirali, dok on tvrdi da su samo „odgovarali na izazove“ suprotne strane.

„Naša reakcija je uslovljena njihovim ponašanjem. Mi moramo da odigramo što nam oni uslove ili ćemo propasti. (...) Do 1. aprila 1992. godine širom Bosne ginu isključivo Srbi, a Tužilaštvo meni za taj period stavlja na teret ratno-huškašku politiku“, kazao je Karadžić, dodavši da sve do 20. maja nisu postojale srpske snage, izuzev Teritorijalne odbrane.

Govoreći o Sarajevu, Karadžić je kazao da su Srbi i srpske teritorije bile u okruženju „hrvatsko-muslimanskih snaga“ u ovom gradu, te da su i oni bili pod opsadom.

„Već 5. aprila snajperisti zelenih beretki su zaposjeli sve nebodere u Sarajevu, i tada je nastupio teror. Bilo je strašno biti Srbin te noći u Sarajevu. Srbi su se povukli u okolinu Sarajeva, tako se uspostavlja linija podele grada. Ne opsadna linija. To nije bio grad pod opsadom, to je bio podeljeni grad“, smatra Karadžić.

Prema njegovim riječima, ovaj grad nikada nije bio blokiran, te su Sarajlije dobivale vodu, gas i struju „preko srpske teritorije“.

„Kada smo mi imali malo vode, mi smo je delili s njima. Kakvo je to terorisanje?“, zapitao se optuženi u uvodnoj riječi.

Tužilaštvo Karadžića tereti da je, kao vrhovni komandant oružanih snaga RS, tokom 1.425 dana, koliko je Sarajevo bilo pod opsadom, planirao i naredio dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperisanja ovog grada, čime se “terorisalo civilno stanovništvo”. U optužnici, između ostalog, stoji da stanovnici nisu imali vode, struje i plina.

Optuženi pak tvrdi da je u Sarajevu postojalo mnogo legitimnih vojnih ciljeva „na koje je srpska strana imala pravo da odgovori“. Među njima, Karadžić je naveo obdanište „Pčelica“, brojne osnovne škole, zgrade fakulteta i Zemaljski muzej, tvrdeći da su u njima bila „komandna mjesta 105. i 152. brdske brigade Armije BiH“.

„To je taj grad koji je opsađen, nevin, bespomoćan. (...) Oni bi pucali na nas, a mi uzvratili vatru i oni bi to prikazali kao neselektivno granatiranje srpske vojske. (...) Koševo bolnica – tu bolnicu su bušili oni svojim oruđima i pokazivali novinarima. (...) Nije bilo namerno granatiranje nikad. Nikad“, kazao je Karadžić.

Karadžić je kazao da će tokom procesa „Sarajevo pretresati u pojedinost“, ponovivši još jednom kako smatra da su sva masovnija stradanja u ovom gradu bila inscenirana, te da nije bilo civilnih žrtava, već „posejanih leševa“.

„Podmetanje leševa širom Sarajeva da bi se srpska strana optužila...kako ćemo mi s tim da se borimo? Moramo da računamo isključivo na Vas – da će Veće sprečiti ovakva podmetanja. Šta ti lažni mitovi i lažne žrtve čine u dušama običnog sveta koji ne može da pronikne u to, i koje seme budućih smrti su posejali ovim lažima? Ko je to posejao, taj je obezbedio nastavak daljih sukoba i daljih pokolja“, smatra Karadžić.

Na sličan način optuženi je govorio i o Srebrenici, gdje je prema navodima optužnice u julu 1995. godine počinjen genocid – protjerivanje na desetine hiljada žena i djece, te ubistva više hiljada muškaraca i dječaka.

„To onako emotivno dobro zvuči – Srbi su ubijali dečake. A pod dečacima se misli na 17-godišnje mladiće koji su bili mobilisani. (...) Oni su tamo napravili jedno svetilište. Sabrali su – na kamenu piše 8.000 – a sve sa prirodnim smrtima, sa pogibijama u borbama po šumama, oni nisu mogli da identifikuju i sahrane više od 2.500 ljudi. Mi znamo da se sada iskopavaju grobovi po Bosni da bi u julu bilo nešto da se sahrani u Srebrenici. Kad se i jedan čovjek ubije to je zločin, čemu izmišljati, čemu preterivati?“, kazao je Karadžić.

Kada je riječ o deportacijama Bošnjaka sa srpskih teritorija, Karadžić je kazao da su oni, ne samo u Srebrenici, već i u drugim općinama, „tražili da idu“.

„Srbi su iz muslimanskih krajeva bežali, muslimani su odlazili organizovano – to ćemo sve dokazati“, kazao je optuženi.

Suđenje Karadžiću počelo je 27. oktobra 2009. godine, iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva.

-----------------------------------------------------

Aja kazem:
Pronadoh: Dobrica Cosic (otac nacije)

Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda...

Mi lazemo da bi varali sami sebe, da tjesimo druge, mi lazemo za oprost, mi lazemo da bi se borili protiv straha, lazemo da ohrabrujemo druge, lazemo da bi sakrili svoj i neciji drugi jad..

Laganje je oblik naseg patriotizma i potvrda nase urodzene inteligencije. Mi lazemo na kreativan, mastovit i inventivan nacin...

-----------------------------------------------------------------------------

Slučaj "Ganić"
Duboke ratne rane
e-Novine


Slučaj Ejupa Ganića, koji će najverovatnije ostati u pritvoru u Londonu do 29. marta i dalje budu medijsku pažnju u Srbiji i BiH i to tek što je Tadić konačno prihvatio novog ambasadora, zbog čega se pomislilo da će odnosi dve zemlje krenuti ka nekoj normali. Srbija užurbano priprema molbu za izručenje, BiH zahteva da se Ganić izruči njima, a britanski novinar Tim Džuda ističe da bi ovaj slučaj mogao imati nesagledive posledice po odnose dve zemlje. Ovaj slučaj međutim pokazuje koliko su još duboke ratne rane kao i da bez lečenja istih, a za početak melem bi bio Mladić u Hagu, odnosi Srbije i BiH nikad neće dostići potencijal koji bi u nekim normalnim okolnostima mogle

Ministarka pravde Snežana Malović izjavila je da će molba Srbije za izručenje bivšeg člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Ejupa Ganića Velikoj Britaniji biti dostavljena u najkraćem mogućem roku. "Nadležni organi Velike Britanije sinoć su zatražili dostavljanje dodatne dokumentacije i Ministarstvo pravde ubrzano radi na pripremi sveobuhvatne molbe Velikoj Britaniji za izručenje Ejupa Ganića".

UŽURBANA MINISTARKA: Rok za podnošenje molbe je 45 dana, a kao najveći problem ministarka ističe različite pravne sisteme - kontinentalni i anglosaksonski. Malović je kazala da to proceduru podnošenja molbe za izručenje čini složenijom, "podrazumeva i podnošenje odgovarajuće sudske dokumenatacije sa pratećim dokaznim materijalom".

Malović je precizirala da kompletnu obimnu dokumentaciju i prateće dokaze mora overiti više domaćih i engleskih nadležnih organa Ambasade Velike Britanije u Beogradu.


Ministar bezbednosti BiH Sadik Ahmetović misli da Ganić nije uhapšen na osnovu Intrpolove poternice, "ni crvene, niti difuzne, nego se verovatno radi o zahtevu Tužilaštva za ratne zločine Srbije", a to je donekle potvrdila i ministarka Malović.

Ministarka je podsetila da je protiv Ganića decembra 2008. pokrenuta istraga zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno sporazumu o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naredjenja za napade na objekte JNA u Sarajevu vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.

Rešenjem o sprovodjenju istrage, kako je navela Malović, Ganiću se stavljaju na teret tri krivična dela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.

VLADA SRBIJE NE ZNA ŠTA RADI: Britanski balkanolog Tim Džuda je izjavio je da je "u kontekstu regionalnih odnosa na Balkanu, iznenađen insistiranjem Beograda na hapšenju Ejupa Ganića". "Mislim da će sve ovo imati ogromne posledice, ali i da je ceo slučaj veoma neobičan. Izgleda mi kao da jedna ruka srpske vlade ne zna šta radi druga ruka", rekao je on za BBC.

"Poslednjih nekokliko meseci smo svedoci pokušaja predsednika Borisa Tadića da zauzda Milorada Dodika u njegovim izjavama o secesiji. Ponovo su razmenjeni ambasadori između Beograda i Sarajeva. Napravljen je veliki napedak u ukupnim odnosima Srbije i Bosne uz posredovanje Turske", podsetio je Džuda. "Sada je, međutim, sav taj trud uništen jednim jedinim meni potpuno neobjašnjivim potezom", kazao je britanski balkanolog.

Na pitanje šta je sa stavom da pomirenje naroda pretpostavlja suđenje pojedincima koji su optuženi za ratne zločine, on je odgovorio da "još od sredine rata u Bosni imamo Haški tribunal" i da je "tužilaštvo toga suda ispitalo optužbe protiv Ganića i nikada protiv njega nije podiglo optužnicu".

"Pretpostavka je da, kada Haški sud već svih ovih godina nije podigao nikakvu optužnicu protiv Ganića, kao čoveka koji je bio na veoma visokim položajima, da su dokazi protiv njega veoma slabi - ako uopšte postoje", podvukao je Džuda. On dodaje da je sve, gledano sa čisto političkog stanovišta, dovelo britansku vladu u nezgodnu situaciju potencijalnog arbitra, kako se već opisuje u nekim krugovima, u kontroverznom sporu dve države o stravičnim zločinima.

"Ovo će, naravno, oštetiti odnose između Sarajeva i Londona. Ne verujem da će ijedan Bošnjak poverovati da je čista slučajnost Ganićevo hapšenje u istom danu u kojem je Radovan Karadžić na početku suđenja u Hagu rekao da je borba Srba u Bosni, faktički, bio sveti rat. Sve to, naravno jeste slučajnost, ali u tom niko na Balkanu, kao mestu gde su ljudi skloni teorijama zavere, neće poverovati", uveren je Džuda

Po njegovom mišljenju, britanska vlada bi mogla da iskoristi ovaj slučaj i otkloni smetnju koje princip "univerzalne jurisdikcije" za zločine protiv čovečnosti predstavlja vođenju pragmatične i praktične spoljne politike.

"Mislim da će ovo biti dosta neprijatno za Britaniju, jer je skrenulo pažnju na ono što posebno Izraelci govore već duže vreme. To je da se čini da bilo koja zemlja može da izda poternicu koja bi faktički sprečila dolazak predstavnika neke treće zemlje u Britaniju na pregovore i konsultacije", rekao je on.

To je nedavno bio slučaj kada je prethodni šef izraelske diplomatije Cipi Livni odbila da dođe u Britaniju na razgovore zbog postojanja palestinske poternice protiv nje. "Mislim da bi vlada mogla da pokuša da iskoristi slučaj Ganića za argument u korist izmene onih delova principa 'univerzalne jurisdikcije', koji ometaju normalne i neophodne političke kontakte sa drugim zemljama", zaključio je Džuda.

---------------------------------------------------------------
A ja kazem:

A kakvih su se konvencija drzali Srbi?

[klokan]

Idemo iz početka
Silajdžić na čelu Predsjedništva BiH
e-Novine


Od 6. marta 2010. godine dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, po načelu rotacije, u narednih osam mjeseci preuzima član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Haris Silajdžić

Ova rotacija se odvija shodno članu V. stav 2. b. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi sa članom 5. stav 2. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 25/01 i 35/02), saopšteno je iz ove državne institucije.

Prema dogovoru u Predsjedništvu BiH, protokolarne ceremonije preuzimanja dužnosti predsjedavajućeg po načelu rotacije se ne praktikuju.
-------------------------------------------------------------------------------------------

Slučaj "Ganić"
"Ne bih putovao da sam optužen za Dobrovoljačku"
e-Novine

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin rekao je večeras da ne bi putovao u inostranstvo da je u poziciji optuženih u predmetu Dobrovoljačka ulica. Barašin je rekao da je član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić, koji je uhapšen na londonskom aerodromu po zahtjevu Srbije, "znao određenu situaciju" i da "u toj situaciji nije trebao da ide na prostore drugih država"

On je rekao za Federalnu televiziju da ni sebe ni Tužilaštvo BiH ne smatra odgovornim za hapšenje Ganića u Londonu.

"BiH je prije Srbije počela istragu o Dobrovoljačkoj i zato bi Ganić trebalo da bude isporučen BiH, koja je u ovom trenutku jača u pravu", smatra Barašin. On je ponovio da Tužilaštvo BiH u predmetu Dobrovoljačka ulica vodi istragu protiv određenih lica, dodajući da je ovaj predmet prioritetan i da mora biti okončan.

"Događaj se ispituje. Istraga je otvorena 2006. i rok za njeno zatvaranje je bio šest mjeseci. Na tom predmetu radio je međunarodni tužilac, ali istragu nije okončao, jer je to složen predmet. Sva dokumenta, svi akti koji su vezani za taj događaj morali su da budu prevedeni", naveo je Barašin, demantujući da je tužiocu Vesni Budimir rekao da predmet Dobrovoljačka ulica skloni u stranu.

On je rekao da je Tužilaštvo BiH, na odobrenje Nadzornog odbora, koje je tijelo Savjeta ministara BiH i Ministarstva pravde za sprovođenje državne strategije, trenutno na terenu i popisuje sve predmete koji se tiču ratnih zločina kako bi se izvršila inventura.

"Do kraja ovog mjeseca trebalo bi da imamo kompletne predmete i bazu i da se zna šta ko radi", rekao je Barašin.

Damir Arnaut, član bh. pravnog tima koji u Londonu zastupa ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, hitno je u subotu doputovao u Sarajevo "kako bi koordinirao određene aktivnosti i pripremio materijale koji će dokazati da Ganić nije umiješan u ratne zločine za koje ga sumnjiči srbijansko tužilaštvo"."U London ću se najvjerovatnije vratiti naredne sedmice. Sve zavisi gdje sam potreban u datom trenutku, a jučer su mi advokati predlagali da dođem u Sarajevo", kazao je Arnaut u izjavi za Fenu.

On je rekao da ne raspolaže informacijom koju su objavili neki mediji, a to je da bi tokom dana u londonski sud trebao stići materijal koji je Srbija pripremila kao dokaz u slučaju "Dobrovoljačka", na osnovu kojeg je od britanskih vlasti i tražila hapšenje Ganića.

Arnaut je pojasnio da po engleskom zakonodavstvu ne postoji mogućnost da Ganić bude po bilo kakvom hitnom postupku izručen Srbiji.

"Ukoliko bi slučajno započo proces isporučivanja onda bi to bio jedan "grub proces", a ja se nadam da će sud u Londonu odbaciti srbijanski zahtjev kao neosnovan. Međutim, ukoliko taj proces počne on će trajati i tu će biti dokazivanja, a Ganić ne bi mogao biti hitno isporučen", kazao je Arnaut.

U londonskom sudu, kako najavljuju neke novinske agencije, za 9. mart zakazano je ročište o meritumu, a 11. marta sud će odlučivati o validnosti i opravdanosti zahtjeva Srbije, odnosno naloga na osnovu kojeg je Ganić uhapšen.
---------------------------------------------------------------------------------------------------

BENEDIKT XVI. NA ČELO KOMISIJE POSTAVIO KONZERVATIVNOG ‘VATIKANSKOG PRELATA’

Papa šalje komisiju da istraži međugorska ukazanja

Papa Benedikt XVI. želi napokon “osvijetliti i proučiti jednom zauvijek ukazivanja Djevice Marije u Međugorju“ i zbog toga je odlučio osnovati istraživačku komisiju koju će voditi kardinal Camillo Ruini, bivši predsjednik Talijanske biskupske konferencije, a koja će djelovati u okviru Kongregacije za nauk vjere, piše Giacomo Galeazzi, poznati talijanski vatikanist, u tekstu “Jasnoća u vezi Međugorja“, objavljenom u petak u listu “La Stampa“.
No, dodaje novinar, “ova se odluka ne može usporediti s munjom na vedrom nebu“. Navodno je papa Ratzinger, još otkada je obnašao funkciju prefekta Kongregacije za nauk vjere, skeptičan prema vjerodostojnosti ukazanja u malom hercegovačkom mjestu. Kardinal Ruini bio je na čelu Biskupske konferencije Italije od 1991. do 2007., kada je zbog starosti odstupio s te visoke dužnosti.


Bolji poznavatelji vatikanskih prilika drže ga konzervativnim prelatom, bio je blizak suradnik pokojnoga pape Ivana Pavla II., a svoj utjecaj u kuriji zadržao je i nakon izbora Benedikta XVI. Često je prisutan u medijima kao energičan zagovornik službenih stavova Vatikana, a osobito se pamti njegovo sudjelovanje u polemikama oko legalizacije umjetne oplodnje u Italiji 2005. godine.


Magnet za hodočasnike

Tomislav Vlašić, jedan od bosanskohercegovačkih svećenika koji je najzaslužniji za postojanje Međugorja kao jednog od najposjećenijih katoličkih svetišta, napustio je svećeničku dužnost nakon što je Vatikan pokrenuo istragu protiv njega. Otac Tomislav je bio duhovni vođa šestero ljudi koji su tvrdili da su u vremenu od 28 godina gotovo 40 tisuća puta imali ukazanje Blažene Djevice Marije. Nakon podizanja istrage o preuveličavanju ukazanja, ali i navodnog seksualnog odnosa s časnom sestrom, s kojom je dobio i dijete, Vlašiću je uslijedila suspenzija.

Vatikan nikada nije potvrdio ukazanja u Međugorju koja je u tri desetljeća pohodilo 30 milijuna hodočasnika, niti im dao službeni blagoslov. U dijelu “optužbe” svećenika se krivi za prenapuhavanje priče o ukazanjima u Međugorju, “manipulaciju savjesti, promicanje mistike i neposluh prema legitimno izdanim zapovijedima”. Nakon što je svećenik odbio surađivati s vatikanskim istražiteljima, dobio je premještaj u samostan u L’Aquili gdje mu je bila zabranjena komunikacija s vanjskim svijetom bez dopuštenja nadređenih.

Također, međugorski svećenik je dobio “potpunu zabranu davanja izjava o vjerskim pitanjima, s posebnim naglaskom na fenomen Međugorja”. Ostaje činjenica da je Međugorje od početka navodnih ukazanja od 1981. postalo jedno od najposjećenijih hodočasničkih središta u Europi u koje pristižu ljudi iz cijeloga svijeta.

[klokan]

Pokret nacionalnog ponosa
Fašizam na bosanski način
Piše: Loris Zubanović

Nedavno su ti neimenovani mrzitelji svega osim sebe malo ažurirali svoje fašističke stavove. Stranica im je i dalje hitlerovski kukasta i crna, tu nisu bili inventivni, ali su kao omekšali stavove. Za sebe sad kažu da su “pokret bez ikakvog uplitanja religije koji strogo osuđuje sve vidove vjerskog ekstremizma i radikalizma“. Kako poetično sročeno! Kao, nismo ekstremni i radikalni, samo malo mrzimo sve koji su drugačiji od nas! Valjda je vjerski ekstremizam jedino što je loše i svaka druga ekstremnost, poput njihove je kao dobra

Nedavno osnovani Bosanski pokret nacionalnog ponosa uzdrmao je misleću javnost u BiH, a i šire. Svojim otvorenim fašizmom, mržnjom i ksenofobijom iznenadili su čak i najtvrđe nacionaliste na ovim prostorima. Pisalo se o njima, kritikovalo, niko nije imao ništa pohvalno da kaže, čak su se spominjale i krivične prijave i istrage. I kao i mnogo puta ranije – ništa. Što bi bosanski antifašista Zija Dizdarević rekao – prastaro bosansko ništa. Svakog čuda tri dana dosta, pa je i javnost tako ubrzo zaboravila novopečene bosanske fašiste.

Međutim, nedavno su ti neimenovani mrzitelji svega osim sebe malo ažurirali svoje fašističke stavove. Stranica im je i dalje hitlerovski kukasta i crna, tu nisu bili inventivni, ali su kao omekšali stavove. Za sebe sad kažu da su “pokret bez ikakvog uplitanja religije koji strogo osuđuje sve vidove vjerskog ekstremizma i radikalizma“. Kako poetično sročeno! Kao, nismo ekstremni i radikalni, samo malo mrzimo sve koji su drugačiji od nas! Valjda je vjerski ekstremizam jedino što je loše i svaka druga ekstremnost, poput njihove je kao dobra. Dalje onako liberalno tvrde: “...protiv drugih rasa nemamo ništa niti pozivamo na njihovo uništenje već samo želimo da svaka rasa živi na prostoru na kojem je domicilna“. Čini se da je to onaj dobro poznati iščašeni princip – ne bi bilo rasizma, kad ne bi bilo crnaca, kao što ne bi bilo ni antisemitizma, da nema Jevreja! Onda tvrde da ne mrze više Srbe i Jevreje, kako su to ranije kazivali, nego samo četnike i cioniste. I zbog toga ih valjda trebamo potapšati po ramenu.

Sve ovo i mnogo više i gore može se slobodno iščitati na crnim stranicama ovog kvazipokreta, jer se i oni kriju iza slobode govora i misli. Doslovno se kriju, jer još uvijek ne znamo ko su. A koliko možemo trpjeti zarad slobode govora? Gdje prestaje sloboda govora i misli, a počinje govor mržnje? Ako otvoreno govorite o mržnji i neprijateljima, je li to sloboda ili huškanje?

Najstrašnija stvar u postojanju te i sličnih stranica je potpuna indiferentnost javnosti. Time smo se bavili kratko kad smo ih otkrili i gotovo. Neki su govorili da im ne treba davati prostora, da ne treba pisati o njima, jer im time mi zapravo dajemo na značaju. Ali kako ignorisati činjenicu da u vašem okruženju postoji neko ko otvoreno mrzi!? Zar možemo ignorisati nekoga ko se poziva na Hitlera, veliča kukasti križ i, još jednom – mrzi!? Ali hajde što je javnost nijema i slijepa kod očiju. Javnost uvijek traži nove stvari da piše i pretresa, pa ne čudi da joj je dosadilo i ovo. Ali zar niko od nadležnih institucija koje brinu o zdrvalju društva nije našao za shodno da reaguje? Zar nije bilo dovoljno argumenata na stranici da se neko potrudi i sazna ko se iza toga krije i zabrani, ukine, izbriše tu stranicu? Pa ne može sloboda govora i misli biti argument iza kojeg će se kriti svaki mali fašista da mu ništa ne možemo!

I tako, dok se jedni brinu o tome kako će uzeti još jednu dnevnicu za svađe u udobnim parlamentarnim stolicama, drugi kako će službeno otputovati na državni račun, a ne raditi ništa, bh. javnost nijemo šuti i čeka bolje dane. Nije čudo što je reakcija na ovakve fašističke sadržaje jadna i bijedna, kad se ljudi u BiH nisu u stanju dići i pobuniti ni za svoje osnovno pravo za normalan život. Opšta apatija.

Prastaro bosansko ništa je možda najbolja dijagnoza ovog društva.
----------------------------------------------------------------------

Ganić na slobodi
e-Novine


Nakon saslušanja pred Višim sudom u Velikoj Britaniji, Ejup Ganić je pušten Iz pritvora uz kauciju od 200.000 funti, kazali su za Justice Report Emina Ganić i Damir Arnaut * Prema tvrdnjama Damira Arnauta, Srbija je dostavila sudu novinske članke o 'Dobrovoljačkoj'

“Nismo ništa drugo ni očekivali, on je pušten uz jamstvo, garancije uglednog građanina Britanije i ima stalnu adresu boravka u toj zemlji”, kazao je Damir Arnaut, pravni savjetnik Ejupa Ganića, dodavši da je Viši sud cijenio dokumentaciju iz Haškog tribunala koju je prethodno dostavila Odbrana.

Za dokumentaciju koja je dostavljena iz Srbije, Arnaut kaže da je bila “nedovoljna” da bi se dokazala osnovanost sumnje da je Ganić učestvovao u zločinu počinjenom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.

“Sud je rekao da ne postoji razlog da se ovaj čovjek zadrži još jedan dan u pritvoru, na osnovu onoga što je Srbija dostavila o ovom slučaju. Tužilaštvo nije dostavilo ništa što bi ni blizu ličilo na tu vrstu materijala i ne postoji način da Sud odbije kauciju”, kazala je Emina Ganić, istaknuvši kako se njen otac planira pojaviti na ročištu pred Osnovnim sudom u Londonu 25. marta kada će se odlučivati o meritumu.

Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta u Londonu “na osnovu preliminarnog zahtjeva srbijanskih vlasti”. Uhapšen je zbog sumnje da je u maju 1992. učestvovao u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, te mu je određen pritvor do 29. marta ove godine.

Na ročištu za razmatranje validnosti zahtjeva Srbije za ekstradiciju, održanom pred Osnovnim sudom u Londonu 9. marta, Sud je od vlasti u Srbiji zatražio da dostave svu dokumentaciju u slučaju protiv Ganića, a prema Ugovoru o izručenju između Srbije i Velike Britanije, za to imaju 45 dana.

Molba sa obimnom sudskom dokumentacijom upućena je Velikoj Britaniji u srijedu, 10. marta, radi predaje Ganića Višem sudu u Beogradu u cilju dovršenja krivičnog postupka koji se protiv njega vodi u Srbiji”, saopćeno je iz Ministarstva pravde Republike Srbije. Ministarka pravde Snežana Malović je tada rekla da u London stiže oko 1.000 stranica dokaznih materijala koji direktno terete ganića za zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Međutim, Arnaut je u četvrtak za portal Sarajevo-x.com rekao kako se dokumentacija Srbije zasniva na 12 strana materijala o slučaju "Dobrovoljačka", te da se na dvije stranice nalaze navodi o potencijalnim dokazima, a ostalo su novinski članci o dešavanjima iz 1992. godine koji se ne mogu koristiti na sudu.

"Sigurni smo da Srbija nema dokaze koji će potkrijepiti slučaj, a posebno kada se to uporedi sa dokazima koje je imao Haški tribunal kada je razmatrao ovaj slučaj", rekao je Arnaut za Sarajevo-x.com.
-----------------------------------------------------------------------------------------

Ispunjen i posljednji uvjet za viznu liberalizaciju
Fena

Vijeće ministara BiH danas je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo rješenje o imenovanju Himze Selimovića za direktora i Uroša Pene i Mile Jurića za zamjenike direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela

Na sjednici je doneseno i rješenje o imenovanju Vinka Dumančića za direktora i Enesa Gačanina za zamjenika direktora Granične policije BiH, dok je Marko Dominković imenovan za zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Donesena je odluka da sjedište Direkcije za koordinaciju policijskih tijela bude u Sarajevu i da ova direkcija počne s radom u roku od 90 dana, kao i odluka da sjedište Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije bude u Istočnom Sarajevu.

"Ovim imenovanjima i odlukama o sjedištu agencija, Vijeće ministara BiH je ispunilo i posljednji uvjet iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima", rekao je nakon sjednice predsjedavajući VMBiH Nikola Špirić.

On je pojasnio da je donošenju ovih odluka prethodio njegov dogovor o ovim pitanjima s dvojicom zamjenika VMBiH Sadikom Ahmetovićem i Draganom Vrankićem.

Špirić navodi da će VMBiH osigurati finansijska sredstva, prostor i sredstva za rad Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije iz budžetske rezerve za 2010. godinu, što će biti regulirano posebnim odlukama.

Na sjednici je također donesena odluka i o imenovanju Radne grupe za izradu amandmana na Ustav BiH i izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, radi izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH.

[klokan]

Dodik zabranio kontakt sa novinarima FTV
RadioSarajevo.ba


Premijer Republike Srpske Milorad Dodik uputio je zvaničan akt svim institucijama na svim nivoima vlasti Republike Srpske da ne pristanu ni na kakve pozive, davanje izjava, ili bilo kakav oblik saradnje sa novinarima i urednicima Federalne radio-televizije * Akt je potpisan 5. marta ove godine

“Poštovani, u slučaju da Vam se obrate urednici ili novinari Federalne radio-televizije upućujući vam poziv za gostovanje u emisijama radija ili televizije ili za davanje izjava, komentara i reakcija za Federalni radio ili televiziju, isti poziv treba da odbijete i uskratite ovu medijsku kuću za bilo kakvu saradnju koja podrazumjeva i eventualni marketing. Također, potrebno je da o navedenom obavijestite uprave i upravne organizacije koje se nalaze u Vašem sastavu. Instrukcija se odnosi i na samostalne uprave, upravne organizacije i javna preduzeća. S poštovanjem, predsjednik Vlade Milorad Dodik", glasi saopćenje, odnosno svojevrsna premijerova instrukcija.

Borka Rudić: Presedan u demokratskim medijima 21. stoljeća

Borka Rudić, predsjednica Udruženja BH novinara, "instrukciju" premijera RS-a Milorada Dodika ocjenjuje kao presedan u demokrtaskom društvu u 21. stoljeću.

"Podsjeća nas na vrijeme kad je Vlada RS-a donijela sličnu odluku protiv BHRT-a i povukla je nakon mjesec dana", rekla je Rudić za FTV.

"Premijer RS-a ovom odlukom i naredbom prekoračuje svoja ovlaštenja, jer on nema pravo ni po kojem zakonu tražiti od ministara, ljudi koji su na čelima određenih uprava, javnih preduzeća i institucija da krše određene zakone. I ovim činom premijer RS-a je pokazao kako svojim odlukama može da manipulira ključnim ljudima u vlasti RS-a i javnim institucijama", dodala je Rudić.

Atak na slobodu medija

Novinari našeg portala Radio Sarajevo, prilikom razgovora sa ovlaštenom osobom iz institucije koja se nalazi u Istočnom Sarajevu, također su naišli na neobično ograđivanje od davanja izjava. Osoba sa kojom smo kontaktirali pristala je odgovoriti kao profesionalac, u oblasti svoje struke, ali ne kao zaposlenik institucije RS-a. Očito su neke od institucija i nivoa vlasti ovaj akt shvatili kao zabranu davanja izjava bilo kojim medijima sa teritorija Federacije BiH.

Na ovakav postupak Milorada Dodika reagirao je i Ured ombudsmena, Helsinški komitet BiH, kao i Američka ambasada u Sarajevu.

Jasminka Đumhur, ombudsman za ljudska prava BiH, smatra da u ovom slučaju postoje postoje dva aspekta. Jedan je političke odgovornosti, drugi pravne.

"Uskraćivanje javnih tijela informacije prema bilo kojim serviserima, medijima indirektno dovodi i do ugrožavanja građanstva da dobiju inforemaciju. Nadležna tijela kao javna tijela dužna su osigurati informaciju građanstvu", tvrdi Đumhur.

Instrukcija Milorada Dodika, smatra Sinan Alić, vršilac dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta BiH, vrijeđa ljudsko dostojanstvo i udarac je temeljima slobodnog, demokratskog i civilnog društva u ovoj zemji.

Ovim povodom reagovala je i Američka ambasada u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Države snažno podržavaju slobodu govora i slobodu izražavanja. Izabrani zvaničnici trebaju biti odgovorni biračima, direktno i putem medija. Novinari bi trebali biti u mogućnosti da svoje izvještaje temelje na najširem mogućem spektru izvora, stoji u reagovanju Ambasade SAD-a u BiH.

OHR i OSCE: Politički pritisak na medije nedopustiv

Reagovao je i OHR. Uputa da se bojkotuje jedan medij ograničava pravo građana da budu informisani i suprotna je principima slobode medija i slobode pristupa informacijama, ugrađenim u Ustav RS-a. Pristup informacijama promoviše veću transparentnost i odgovornost vlasti i ključan je u demokratskim procesima. Ovakve instrukcije su neprihvatljive u demokratskom društvu, stoji u saopćenju OHR-a, prenosi FTV.

U reakciji OSCE-a stoji da javni emiteri ne bi smjeli biti izloženi bilo kakvoj vrsti političkog pritiska i ograničenja. Zvaničnici vlasti moraju znati da postoje pravni mehanizmi za tužbe kojim rješavaju sporove, umjesto što šalju poruku o proizvoljnom miješanju u rad pojedinih elemenata sistema medija.

BiH je bila jedna od prvih država u regiji koja je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama koji je utemeljen na najboljim primjerima iz prakse iz čitavog svijeta. Instrukcija premijera RS-a upućena svim zvaničnicima vlasti, vladinim organizacijama i javnim preduzećima, nažalost, narušava principe ovog zakona.
-----------------------------------------------------------

Olimpijac BiH veličao Karadžića i Šešelja
Sarajevo-x.com




Mladi bh. olimpijac Mladen Plakalović koji je zemlju predstavljao na upravo završenim Olimpijskim igrama u Vancouveru na fotografijama ponosno pozira u majici na kojoj je fotografija Radovana Karadžića, dok je nesuđeni olimpijac Nemanja Košarac u majici na kojoj je utisnut lik Vojislava Šešelja

Jedna od fotografija ispred džamije postavljena je na Košarčev Facebook profil, a osim njih dvojice tagovane su i osobe na majicama, kao "Dr. David Dabic (Raso)" i "Mag. dr. Vojislav Seselj". Njihov prijatelj u komentarima ispod fotografije konstatovao je da je pozadina iza njih "moćna" dodavši da su Košarac i Plakalović "heroji pred džamijom", na šta je Košarac prokomentarisao - "joj pa znaš nas". Košarac je bio kandidat za bh. olimpijski tim, ali je u posljednji trenutak "otpao" za nastupe na Igrama u Vancouveru.

U telefonskom razgovoru za Sarajevo-x.com, Mladen Plakalović, biatlonac koji je na utrci na 15 kilometara za ZOI osvojio 78. mjesto, potvrdio je da zna o kojim fotografijama je riječ, začuđeno upitavši "da li je to neki problem?".

"Nemam pojma zašto nosim tu majicu. Nosim je po kući. Da li je to neki problem?", rekao je Plakalović.

Na konstataciju da jeste problem, s obzirom na sve što se dešavalo tokom rata i da je on nastupao pod zastavom BiH na proteklim Olimpijskim igrama, Plakalović je rekao da su fotografije stare dvije godine. O ovom slučaju razgovarali smo i sa Saidom Fazlagićem, v.d. generalnim sekretarom Olimpijskog komiteta i šefom misije bh. olimpijskog tima. On je rekao da je zatečen fotografijama koje smo proslijedili na adresu OK-a BiH.

"Mi smo sa svim sportistima prije odlaska na Olimpijadu razgovarali o svim detaljima i jedna od tačaka je bila i zabrana doticanja i spominjanja bilo kakvih tema koje su vezane za vjeru, naciju ili politiku. Čak su i šale na taj račun bile zabranjene", rekao je Fazlagić.

On je naglasio da se Mladen tokom boravka u Vancouveru fino i korektno ponašao i nije se doticao takvih tema. Fazlagić je dodao da su svi sportisti na Olimpijadi imali fantastične aktivnosti i ovako nešto se nije dalo naslutiti. V.d. generalnog sekretara je još jednom naglasio da im je svaki razgovor na takvu temu bio zabranjen i da je Plakalović poštivao sve institucije i zastavu BiH dok je bio član olimpijskog tima naše zemlje.

"Čudi me ovakva situacija, jer je poznato da su vrhunski sportisti apolitični. Ipak, fotografije su nastale mimo dešavanja vezanih za Olimpijski komitet i predstavljaju privatni stav, pa bi vam Mladen mogao dati odgovor na ovo pitanje", rekao je Fazlagić.

I dok Olimpijski komitet prije svake Olimpijade jedva pronalazi novac za organizovanje nastupa, od kojih se jedan dio odvaja i iz budžetskih sredstava, mladi bh. olimpijac nosi majicu sa čovjekom kojem se upravo sudi za najteže zločine i genocid počinjen nakon Drugog svjetskog rata.

Zabrinjavajuće je da se mladi ljudi, poput osamnaestogodišnjeg Plakalovića, koji je još uvijek srednjoškolac, odlučuju na ovakve poteze i sa ponosom nose majice sa fotografijama osumnjičenih za ubistva, mučenja i progone stotina hiljada građana BiH.

A ja kazem:
"Nemam pojma zašto nosim tu majicu. Nosim je po kući. Da li je to neki problem?", rekao je Plakalović.
Ako je ovo na slici dvoriste njegove kuce, svaka cast.

[klokan]

Nekretnine u Hercegovini među top 10 u Europi

Broj stranih ulagača iz europskih zemalja koji kupuju nekretnine u BiH raste iz godine u godinu. Jezera, planine i miran život nisu jedine kvalitete BiH - nego i jeftinije cijene nekretnina za razliku od Hrvatske.

Bosna i Hercegovina prije 15 godina bila je mjesto koje su stranci zaobilazili u širokom luku, a kupovina nekretnina činila se kao potpuna ludost. No 15 godina kasnije Bosnu i Hercegovinu, a posebno južni dio države, prepoznaju kao mjesto vrlo poželjno za život. Gerard Ennis, vođa tima projekta Europske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH, 2003. iz Irske je poslom došao u Sarajevo i putujući širom Bosne i Hercegovine našao se i na mostarskom području. Kaže kako se naprosto zaljubio u ovaj hercegovački kraj i odlučio tu i ostati.

Danas, sedam godina kasnije, sa suprugom Mairead živi na imanju u kući koju su kupili u naselju Hodbina u blizini Mostara. “Znamo još ljudi koji su, kao i mi, došli zbog posla u BiH, zaljubili se u ovaj kraj i odlučili ovdje nastaviti svoj život. Prednosti života ovdje jednostavno je za vidjeti“, kaže Ennis. Dodaje kako je prepoznao kvalitetu života u BiH i kako ima sve - klima je predivna, a i more i planine su blizu. Zbog svega toga, kaže on, lako je donijeti odluku o investiranju. Njegova supruga Mairead kaže kako joj se sviđa način života u ovom dijelu Bosne i Hercegovine:

“Još uvijek mi je nevjerojatno da mogu kada god poželim, nenajavljeno, otići kod frizera ili zubara. U Irskoj, odakle potičemo, na termin morate čekati danima. Ovdje smo stvorili drugi dom. Imamo prelijep vrt u kojem uzgajamo voće i povrće za svoje potrebe. Zaista, brojne su prednosti življenja u ovakvoj mirnoj sredini nego negdje drugdje.“

“Strancima je ovo regija iz snova!“

Povoljne cijene, ugodna klima, blizina mora i planina kao i autentičnost arhitekture - neke su od pogodnosti i prednosti koje prepoznaju ljudi iz Europe koji žele investirati u Hercegovini. Najčešći gradovi koji se spominju u ovom kontekstu su Mostar i Trebinje. Momo Vujinović, vlasnik agencije za nekretine iz Trebinja, kaže da je nekoliko stranih obitelji već kupilo nekretnine u tom hercegovačkom gradu. “Ne dirajte ništa! Ostavite sve onako kako jeste! To su najčešće rečenice koje kažu ljudi koji iz zemalja van BiH dođu u Trebinje. Nadam se da ćemo ih poslušati i sačuvati ovu autohtonost koju trenutno imamo.Vjerujem kako je to formula za uspjeh“, kaže Vujinović.

Kamel Ratkušić, iz agencije za nekretnine Agent iz Mostara, za Deutsche Welle ističe kako u agenciji ima dosta pozitivnih primjera u kojima su brojni zainteresirani ulagači realizirali svoj plan investiranja u krajeve Hercegovine.

“Na osnovu naših iskustava i klijenata mogu reći da oni kao glavni razlog kupovine nekretnina u Hercegovini izdvajaju mir, tišinu, sporiji način života spram zapadnog načina života. Istina, i kod nas polako dolazi takvo (zapadno) vrijeme i način života, ali još uvijek za ljude koji dođu sa strane, ovdašnji tempo života je mnogo sporiji od onoga na koji su navikli u velikim europskim gradovima. Drugi razlog kupovine nekretnina je jer su jeftine. Nije skupo kao u Hrvatskoj, nije preskupo kao u Crnoj Gori, a sve im je na dohvat ruke. I rijeke, i jezera, i planine i more u vremenskoj udaljenosti od dva sata. Ovo je za njih regija snova“, kaže Ratkušić.

Hercegovina među top 10

Da je uistinu tako, pokazuje i odluka časopisa 'FDI Magazine', koji je specijaliziran za izravna strana ulaganja. Naime, on je Hercegovinu svrstao u top 10 južnih europskih regija u kategoriji strategije promocije stranih ulaganja u sklopu natječaja za europski grad i regiju budućnosti za 2010./2011. godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim regijama kao što su Ciudad de Madrid i Catalonia u Španjolskoj te Piemont u Italiji. FDI Magazine svake godine objavljuje natječaj za izbor europskog grada i regije budućnosti u kontekstu privlačenja stranih ulaganja. Tijekom 2009. na natječaj su se prijavila 233 grada i 142 regije.

Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj (REDAH) ovu je regiju prijavila kao perspektivnu za ulaganja te prezentirala mogućnosti i instrumente koje provodi REDAH, a koji su na raspolaganju zainteresiranim ulagačima u Hercegovinu - što su stručnjaci, koji su šest mjeseci radili na selektiranju i rangiranju gradova i regija, prepoznali i nagradili. “Ovo je samo dokaz da se i u teškim gospodarskim vremenima i u izuzetno složenim političkim prilikama kao što su u Bosni i Hercegovini, može napraviti iskorak s kvalitetnim projektima i kvalitetnim pristupom“, Ivan Jurilj, direktor REDAH-a.


Pokazalo se da je uloga REDAH-a, kao regionalne razvojne agencije za Hercegovinu, od izuzetne važnosti u mobilizaciji kako domaćih tako i stranih resursa, te u promociji regije. Tako je REDAH razvio različite instrumente u cilju razvoja poduzetništva i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja u Hercegovini, kao što je Regionalni Info Centar. “Instrumenti kao što je Regionalni Info Centar na najsuvremeniji način otvaraju Hercegovinu prema svijetu i omogućavaju zainteresiranim ulagačima brz i olakšan pristup informacijama o svim mogućnostima, kako iz svake pojedinačne općine tako i iz cijele Hercegovine“ naglašava Jurilj.


Turistički djelatnici navode brojne prednosti Hercegovine, koje im svakodnevno dokazuju i brojni turisti koji posjećuju ovaj dio Bosne i Hercegovine. Almira Grčić, iz turističke agencije u Mostaru, kaže kako Hercegovina poklanja turistima jedinstvene uspomene i neiskvarena bogatstva. “Posjetiti krajeve Hercegovine i kušati naše brojne specijalitete, pravi je odmor svakom turistu. Njima se veoma sviđa Hercegovina, i sami kažu kako se za nju može reći da je zemlja sunca, vode, kamena i dobrih ljudi! Mnogi od njih s kojima sam u kontaktu više puta se vraćaju u Hercegovinu sa željom da ovdje možda kupe kuću uz obale naših rijeka ili na obližnjim planinskim izletištima.“